Savjet Hrvatske narodne banke donio je odluku o smanjenju stope za obračun obvezne pričuve sa 13,5 posto na 12 posto, da bi se bankama, uz i sada visoku, učinila dostupnom dodatna likvidnost za financiranje gospodarskog oporavka, a riječ o oko 4,7 milijardi kuna.
Savjet Hrvatske narodne banke donio je odluku o smanjenju stope za obračun obvezne pričuve sa 13,5 posto na 12 posto, da bi se bankama, uz i sada visoku, učinila dostupnom dodatna likvidnost za financiranje gospodarskog oporavka, a riječ o oko 4,7 milijardi kuna.
Uz to, sukladno općem trendu opadanja kamatnih stopa, smanjena je sa 6,25 posto na 5,00 posto kamatna stopa koju središnja banka naplaćuje za korištenje lombardnog kredita, priopćeno je iz HNB-a.
Savjet Hrvatske narodne banke donio je odluku o smanjenju stope za obračun obvezne pričuve sa 13,5 posto na 12 posto, da bi se bankama, uz i sada visoku, učinila dostupnom dodatna likvidnost za financiranje gospodarskog oporavka, a riječ o oko 4,7 milijardi kuna.
Uz to, sukladno općem trendu opadanja kamatnih stopa, smanjena je sa 6,25 posto na 5,00 posto kamatna stopa koju središnja banka naplaćuje za korištenje lombardnog kredita, priopćeno je iz HNB-a.
Odluke su donijete na današnjoj izvanrednoj sjednici Savjeta HNB-a da bi mogle stupiti na snagu već u ovoj godini, pa će smanjena stopa za obračun obvezne pričuve biti primijenjena već kod sljedećeg obračuna, 11. prosinca.
Time će se iznos ukupne obvezne pričuve smanjiti za oko 4,7 milijardi kuna, od čega 3,9 milijardi kuna u kunskom i 800 milijuna kuna u deviznom dijelu.
No, temeljem danas donijete odluke guvernera, banke su dužne u visini cjelokupnog iznosa oslobođene kunske pričuve istovremeno upisati obvezne blagajničke zapise, s rokom dospijeća od tri godine. Na te zapise neće se obračunavati kamata i bit će neprenosivi, što znači da ih banke ne bi mogle prodavati drugim osobama, zalagati i slično.
Međutim, mogu ih i prije dospijeća, krajem svakog mjeseca, ponuditi na otkup središnjoj banci i to u iznosu 50 posto prirasta određenih plasmana domaćim nefinancijskim poduzećima u prethodnom mjesecu, napominju iz središnje banke.
Konkretno, prvi otkup zapisa HNB će omogućiti 31. prosinca ove godine i to u visini 50 posto prirasta određenih plasmana domaćim nefinancijskim poduzećima na dan 30. studenoga u odnosu na 31. listopada. Kod toga nema nikakvih ograničenja vezanih uz kamatnu stopu i valutu u kojoj su ti plasmani iskazani, ali uračunavaju se samo s dospijećem od najmanje tri mjeseca.
U slučaju da se sveukupni oslobođeni iznos kunskog dijela pričuve u potpunosti iskoristi, to bi značilo da je ostvaren ukupni porast kredita gospodarstvu od oko 7,8 milijardi kuna. Ako bi se to postiglo, HNB je spreman dodatnim mjerama osigurati potrebnu likvidnost bankovnom sustavu, ističu iz središnje banke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ok, možemo izdati više kredita, ali od kuda će se oni vratiti??? Mora se stvoriti višak novca da se vrati kredit i plate kamate. Također, svaka firma koja radi sa profitom zadržava dio novca. Pitanje je od kuda dolazi taj zadržani novac? Hajmo genijalci, odgovorite. xreforma.wordpress.com
Uključite se u raspravu