Povodom Foruma "Globalni izazovi 21. stoljeća“ u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa dr. Hongjoo J. Hahm, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, održao je predavanje na ZŠEM-u na temu utjecaja rastućih ekonomija na globalne klimatske promjene, priopćeno je iz ZŠEM-a.

Hahm očekuje da će do 2050. godine na kugli zemaljskoj živjeti više od devet milijardi ljudi i to najviše u siromašnim zemljama i zemljama u razvoju, što će uzrokovati povećani broj slomova u
velikim gradovima. Podijelio je globalnu populaciju prema prihodima u četiri grupe; najsiromašnije, s BDP-om nižim od 1500 dolara, populaciju u razvoju s BDP-om većim od 1500 dolara, populaciju u nastajanju s BDP-om do 12.000 dolara i razvijene s BDP-om koji premašuje 12.000 dolara.

Hahm predviđa da će se potražnja za energijom do 2050. godine utrostručiti, dogodi li se ekonomski napredak, konkretnije ako populacije koje se trenutačno nalaze u razredu "razvoja“ dostignu razred "razvijenih“. Sve od navedenog ima posljedice i na klimatske promjene pa se tako predviđa da će se globalna temperatura podići za četiri celzijeva stupnja ili u najgorem scenariju za 6,4 stupnjeva Celzijevih u 2100. godini.

S demografskog aspekta može se očekivati starenje stanovništva u Europi i Aziji i rast mladog stanovništva u najnerazvijenijim zemljama svijeta. Gradovi će se širiti ponajviše u Aziji te će se razvijati mega-gradovi budućnosti. Sa stajališta klimatskih promjena očekuju se ekstremi poput poplava i suša i nedostatak pitke vode.