Nakon što je u drugom tromjeseču zabilježen izraženiji rast bruto inozemnog duga (za 1,2 mlrd. eura), u srpnju je bruto inozemni dug zabilježio pad na mjesečnoj razini. Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug je na kraju srpnja iznosio 45,6 mlrd. eura, što je za 551 mil. eura, odnosno za 1,2% manje nego na kraju lipnja, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

U odnosu na kraj 2012. godine bruto inozemni dug je porastao za 803 mil. eura, odnosno za 1,8%. Promatrajući prema sektorima, tome je najviše pridonio javni sektor, odnosno država s obzirom da je dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava za 5,9% niži nego na kraju 2012. Inozemni dug države na kraju je srpnja iznosio 9,2 mlrd. eura, što je za 635 mil. eura, odnosno za 7,4% više nego na kraju prošle godine, stoji u analizi.

Pri tome je rast najvećim dijelom generiran u travnju kada je izdana euroobveznica u iznosu 1,5 mlrd. dolara (957 mil. eura). Udio duga države u ukupnom inozemnom dugu iznosi 20,1%, dok je na kraju 2008. godine iznosio 11,8%. I kreditne institucije su u prvih sedam mjeseci ove godine povećale bruto inozemni dug za 138,1 mil, eura odnosno za 1,5%. Dug privatnih nefinancijskih trgovačkih društava stagnira. Na kraju srpnja iznosio je 10,8 mlrd. eura, što je za 0,6% više nego na kraju prošle godine.

Do kraja godine analitičari očekuju nastavak slabe dinamike rasta inozemnog duga. Pritom će država biti glavni generator rasta vanjskog duga što uz izdanje euroobveznice u travnju potvrđuje i nedavno izdanje euroobveznice na američkom tržištu (1,75 mlrd. dolara).