Državna statistika nedavno je potvrdila sumorne preliminarne procjene o gotovo 19 posto manjem robnom izvozu u kolovozu ove u odnosu na lanjski kolovoz. Time se ovogodišnji kumulativni pad izvoza produbio na 6,6 posto u eurskom iskazu, odnosno 6,2 posto u kunama. Dok veći dio glavnih tržišta hrvatskih izvoznika bilježi pad, a pritom je npr. u Italiju, Austriju i Mađarsku on dvoznamenkast, rastom izvoza daleko najviše odskaču – Maršalovi otoci. 

U tu egzotičnu oceanijsku zemlju izvoz ove godine povećan čak 1000 puta, sa 531 tisuću na 535 milijuna kuna. Veća je vrijednost izvoza u prvih osam ovogodišnjih mjeseci ostvarena samo na 16 tržišta, i to 11 zemalja EU, dvije iz Cefte (BiH i Srbija) plus SAD, Rusija i Turska. Na Maršalove otoke ostvareni je izvoz tako veći nego u niz zemalja EU, od Poljske i Slovačke do Švicarske i Švedske, ali i u odnosu na neka mnogo nam bliža tržišta Cefte, uključujući i Crnu Goru. Neobičan skok izvoza u tu pacifičku državicu ostvarila je brodogradnja. Praktično cjelokupna vrijednost izvoza, kako su nam potvrdili iz Državnog zavoda za statistiku, odnosi se na tri tankera. 

Inače, hrvatska brodograđevna industrija je u znaku restrukturiranja i jedna je od djelatnosti koje su ove godine, ukupno gledajući, osjetno pridonijele padu ukupnog izvoznog rezultata. Vrijednost izvezenih tzv. ostalih prijevoznih sredstava ove je godine do kraja kolovoza dosegnula 1,67 milijardi kuna ili 221 milijun eura i gotovo je upola (više od 47 posto) manja nego lani, kad su škverovi realizirali izvoz verijedan 3,17 milijardi kuna, odnosno 420 milijuna eura.