Tuna je najprofitniji proizvod među top deset izvoznih artikala.

U 2012. od ukupno proizvedenih 2280 tona u izvoz su plasirane 2104 tone, što je donijelo prihod od 59 milijuna dolara, dok je istodobno izvozom 270 tisuća tona pšenice ostvareno 65,7 milijuna. Glavnina tune tradicionalno još od 1995., kada je prvu pošiljku Japancima prodala biogradska tvrtka San-Žak, koja je poslije preimenovana u Jadran tuna, završava na tom dalekoistočnom tržištu. Hrvatska je u članstvo međunarodne organizacije za zaštitu atlantskih tuna ICCAT (International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas) ušla 1997., kada je u uzgoju proizvedeno prvih 390 tona te riblje vrste.

Time se obvezala na provedbu rigoroznih mjera o smanjivanju izlovnih kvota tune na kojima ICCAT inzistira zbog dramatične ugroženosti uslijed golema ilegalnog izlova kojemu ta organizacija još nije uspjela stati na kraj. U pristupnoj godini hrvatska godišnja izlovna kvota iznosila je 1360 tona, da bi za 2013. pala na samo 360. Izlovom i uzgojem tune, osim Jadran tune, još se bave bračka Sardina i Kali tuna s Ugljana koja drži gotovo 80 posto tržišta i iza koje već nekoliko godina stoji kapital američke korporacije Umami Sustainable Seafood Inc, a ljetos je u taj biznis ušla i tvrtka Pelagos u suvlasništvu generala Ante Gotovine.Iako dopušteni potencijal uzgoja tune u Jadranskom akvatoriju iznosi osam tisuća tona, on još nije ostvaren, ključni je razlog stalno rezanje izlovnih kvota.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, najveća proizvodnja vezana je uz 2006. godinu, u kojoj je ukupna proizvodnja iznosila 6700 tona, od čega je izlovna kvota bila 1017 tona. Najbolja pak izvozna sezona zabilježena je 2003., kada je na japansko tržište prodano čak 4679 tona tune. Ni aktualna godina ne bi trebala biti loša, statistika koju vodi Sektor poljoprivredno-prehrambene industrije pri HGK otkriva da je do kraja lipnja kroz izvoz prodano 2027 tona tune uz ostvarenu zaradu od 41 milijun dolara.

Uzgoj tune gotovo je ekološki jer se ona hrani isključivo svježom sitnom plavom ribom, pa je, zbog enormnih količina koje tune godišnje pojedu, zapravo očuvala hrvatsko ribarstvo. Potkraj studenoga održat će se zasjedanje ICCAT-a, Hrvatska nije usamljena u očekivanju većih kvota. Hrvatski ribari u posljednje dvije-tri godine tvrde da je jadransko jato tuna obnovljeno te da ugrožava ostale riblje vrste.