Telekomunikacijski regulator Hakom u ponedjeljak je predstavio jedan od najvećih i najrazrađenijih projekata otvorenih podataka u Hrvatskoj: interaktivnu kartu dostupnosti superbrzoga interneta po nazivom "Širokopojasni pristup".

U Hakomu navode da će karta omogućiti planiranje investicija u optičke i ine mreže brzog interneta. Studija konzultantske kuće Lator napravljena za Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, prema kojoj se radi popis projekata za koje će se tražiti financiranje iz EU fondova, pokazala je da će Hrvatska do 2020. u optiku morati uložiti između 7,65 i 12,01 milijardu kuna, a više od polovice tih sredstava očekuje se da će doći iz EU fondova i vrlo malim djelom iz proračuna. U Hakomu pak navode da će se iz EU fondova najviše financirati izgradnja u onim područjima gdje je dostupnost brzog interneta mala ili je nema, a upravo je to ono što Hakomova nova interaktivna karta pokazuje.

Vesna Hitrec, voditeljica tog projekata u Hakomu, na nedavno je održanoj konferenciji GDi dan 2013. u Zagrebu izjavila da je smisao karte olakšati odobravanje sredstava iz EU za gradnju brzih internetskih mreža, jer EU traži dokaze o tome kolika se brzina interneta može postići na određenoj lokaciji kao i koliko operatera nudi svoje usluge na datom području. Ona je također izjavila da je Hakom na tom projektu radio zajedno s drugom najvećom softverskom tvrtkom u Hrvatskoj GDi Gisdatom. "Hakom je prikupio podatke od operatera za cijelu Hrvatsku, zajedno s GDi Gisdatom ih obrađujemo, nakon čega će se za svaku adresu moći točno vidjeti ubraja li se ona u bijelu zonu, gdje nema ničega i EK daje maksimalan iznos subvencije, ili u sivu zonu, ili pak u crnu, gdje već postoji adekvatan širokopojasni pristup i konkurencija", kaže Hitrec.

Boran Lončarić, direktor GDi Gisdate, kaže da su obradili tri milijuna geo-podataka, što je najveći takav posao u Hrvatskoj dosad. Ističe da je na njemu tijekom pola godine radilo desetak stručnjaka."Po količini obrađenih podataka ovo je kao da ste dva puta obradili sve podatke o svim zemljišnim česticama u Hrvatskoj", kaže Lončarić, koji procjenjuje da je broj zemljišnih čestica kod nas oko 1,8 milijuna. Osim za investicije u optiku, dodaje, ovaj projekt tehnološkim tvrtkama dat će odgovor gdje mogu u Hrvatskoj tražiti zaposlenike. "Ako imaju internet, mogu i raditi", zaključuje Lončarić.