Četiri godine nakon što je Croatia Lloyd dokapitalizacijom teškom 7,5 milijuna kuna preuzela većinsko vlasništvo u hvarskoj Vinariji Plančić, smijenjen je predsjednik Uprave vinarije Antun Plančić.

Kako doznajemo, Plančić više nije niti zaposlenik vinarije koju je osnovao. Umjesto osnivača, mjesto predsjednika Uprave preuzeo je Tomislav Tukić, financijaš iz Splita. U NO Vinarije Plančić ostaje Antunov brat Jerki Plančić, a preostala dva člana NO, Zorana Vrcana i Ivanu Kožić, postavio je većinski vlasnik. "Restrukturiranje tvrtke je u tijeku. Vinarija ima jako puno potencijala, no Uprava će imati dosta posla dok sve ne posložimo onako kako mislimo da je najbolje", kratko nam je prokomentirao svoj novi angažman Tomislav Tukić, splitski poduzetnik koji je poznatiji kao osnivač više investicijskih fondova i vlasnik većih paketa dionica nekoliko važnih tvrtki. Tukić je i prije dolaska u vinariju Plančić počeo pokazivati interes za vinarstvom – lani se, skupa s radnicima Dalmacijavina, javio na natječaj za privatizaciju te tvornice pića. Sada je dobio priliku voditi jednu drugu vinariju, iz hvarskog mjesta Vrbanj, u trenutku kad Uprava Croatia Lloyda  više nije mogla biti zadovoljna načinom na koji Plančić vodi poslovanje.

Kad su 2009. dokapitalizacijom preuzeli 51 posto dionica, Vinarija Plančić imala je 7,1 milijuna kuna prihoda. Već dogodine, prihodi su pali na 4,8 milijuna kuna. U 2011. ostvarili su 2,5 milijuna kuna, a lani se prihod lagano podigao na tri milijuna kuna, no i to je manje od polovice prihoda iz 2009. godine. Vinarija dosad nije bila u gubicima, no situacija se ove godine drastično pogoršala. Račun vinarije blokiran je već 200 dana, još od 1. svibnja, a tu je i porezni dug od 1,2 milijuna kuna. Iako je Tukić preuzeo brigu o vinariji još u srpnju, prvi put se pojavio u javnosti u novoj ulozi nedavno u Rovinju na Danima osiguranja (vlasnik Croatia Lloyda je Croatia osiguranje). Tada se doznalo i da su u vinariji angažirani neki novi ljudi, kao što je argentinski enolog dalmatinskih korijena. Odlazak Antuna Plančića važan je događaj, jer je upravo on uz Ivana Enjingija, bio jedan od prvih privatnih vinara u Hrvatskoj i svakako prvi u Dalmaciji. Još 1986. izašao je na tadašnje, socijalističko tržište vina s bogdanušom i opolom vinom punjenima pod njegovom etiketom, a iste je godine, kao 23-godišnjak, dobio nagradu na Novosadskom sajmu.

Kasnije je za svoj plavac dobio i Decanterovu nagradu. Plančić je nekoliko puta izlazio u javnost s velikim planovima, koji se nisu uvijek realizirali. Pokušavao je kupiti viškog vinogradara i neku vinariiu u Srbiji, u čemu nije uspio. Zadnjih godina, najveći je projekt bio podizanje najvećeg vinograda u komadu na svim mediteranskim otocima. Od države je 2008. dobio pravo služnosti na 40 godina za 262 hektara neplodnog zemljišta na vrhu Hvara, a posebni strojevi koji melju kamen do metra dubine pretvorili su krš u poljoprivredno zemljište. Projekt težak 150 milijuna kuna predvidio je  sadnju 1,6 milijuna čokota, koji su trebali donositi 25 do 30 milijuna eura prihoda godišnje. "Kad se ostvari moj san, tu će se moći proizvesti milijun i pol boca vina plavca premium kvalitete. Nijedan svjetski veletrgovac neće s vama razgovarati ako nemate makar dvije berbe na zalihi u produkciji od više stotina tisuća boca", objašnjavao je tada Plančić.

No kad je autohtonim sortama vinove loze zasadio prvih 30 hektara, otprilike desetinu planiranog, ponestalo je novaca.  "Iako to nije lako, ja se slijepo držim priče o autohtonim sortama, koja imaju tako teško izgovorljiva imena kao što su parč, darnekuša, bogdanuša… Svjestan sam da će ta priča uspjeti, samo treba preživjeti do tada", rekao je prije par godina Plančić. Priča će vjerojatno uspjeti, ali bez njega, odvažnog klinca koji je još u socijalizmu osnovao svoju privatnu vinariju. Označava li odlazak Antuna Plančića iz njegove vlastite vinarije jedan novi trend u hrvatskom vinarstvu? Hoće li i druge afirmirane, privatne vinarije u budućnosti preuzeti velike kompanije? "Slučaj Plančić nema nikakve veze s ostatkom hrvatske vinske scene, ali ima veze s političkom scenom s kojom se Antun previše povezao", prokomentirao nam je jedan dobar poznavatelj domaćeg vinarstva, pod uvjetom da ostane anoniman.

"Plančić je godinama radio jako dobra vina, a onda se povezao s Ivom Sanaderom i krenuo u megalomaniju. Od države je na Hvaru dobio to ogromno zemljište za vinograd koji je uspio samo započeti. Za taj je posao dobio i neke kredite, koje je nakon promjene vlasti morao vratiti, a što više nije bio u stanju. Otkako se Plančić počeo baviti velikim projektima, njegovim je vinima na žalost pala kvaliteta", prokomentirao je naš sugovornik, te još jednom naglasio- "domaće vinarstvo nije u krizi! Sada doduše prolazi kroz katarzu jer se mora cjenovno uravnotežiti s vinima iz EU, no kvaliteta naših vina se vrlo brzo popravlja pa ćemo za godinu ili dvije imati jako dobra i jeftina domaća vina".Unatoč višekratnim pokušajima, do izjave Antuna Plančića nismo uspjeli doći.