Bosna i Hercegovina već godinama plaća milijunske "penale" za odobrene a neiskorištene kredite za različite infrastrukturne projekte pa je to postalo predmetom policijske istrage koja se provodi po nalogu državnog tužiteljtva, prenose u ponedjeljak banjolučke "Nezavisne novine" uz podsjećanje na konstataciju guvernera Središnje banke BiH Kemala Kozarića kako je u proteklih deset godina zbog toga plaćeno više od 15 milijuna eura zateznih kamata.

Izvidi koje provodi Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) imaju za cilj utvrditi odgovornost pojedinaca i institucija za dosadašnje upravljanje velikim infrastrukturnim projektima koje je ocijenjeno "katastrofalnim", navodi list.

Prema informacijama kojima raspolaže Ministarstvo financija i trezora BiH, u ovom trenutku ta država ima odobrena a neangažirana kreditna sredstva u iznosu većem od 1,7 milijardi konvertibilnih maraka (oko 905 milijuna eura).

To, primjerice, uključuje 230 milijuna KM (117 milijuna eura) kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) namijenjenih gradnji autoceste na koridoru V c. Zbog činjenice da ta sredstva stoje i čekaju projekte pojedinih dionica država je na ime zateznih kamata samo u 2012. godini platila 1,5 milijuna KM (767 tisuća eura) zateznih kamata.

Protekle je godine plaćeno i 178 tisuća eura zateznih kamata na ime kredita za gradnju jednog vjetroparka u Hercegovini, oko 150 tisuća eura plaćeno je bankama jer željeznice ne koriste kredit namijenjen obnovi infastrukture a oko 70 tisuća eura otišlo je "u vjetar" jer se nije počelo s najavljenom plinifikacijom u županiji Središnja Bosna.

Izvor "Nezavisnih" iz Tužiteljstva BiH ipak ističe kako je upravo spora gradnja koridora V c u središtu istrage.

Autocesta koja treba spojiti Budimpeštu i Ploče kroz BiH se proteže dužinom od oko 330 kilometara a do sada je izgrađeno tek pedesetak kilometara iako je riječ o projektu od ključnog značenja za državu.

SIPA je zbog toga u proteklim mjesecima provjeravala dokumentaciju tvrtku Autoceste Federacije BiH no njen direktor Ensad Karić odbija svaku odgovornost za zastoje tvrdeći kako je krivnja na ranijim vladama i upravama tvrtki zaduženih za provedbu tog projekta.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Iz državnog ministarstva financija također odbijaju odgovornost za štetu koja nastaje zbog plaćanja zateznih kamata.

Ističu kako je njihov posao tek potpisivati ugovore o jamstvu za kredite čiji su korisnici javne tvrtke odnosno lokalne zajednice ili entiteti koji ne razmišljaju pravodobno o štetnim posljedicama u slučajevima kada odobrena sredstva nisu u stanju iskoristiti.