Hrvatski nakladnici ovogodišnjem su Interliberu dali čvrstu trojku, no većina ih smatra da su mu nužne korjenite promjene, pokazali su rezultati ankete koju je Hina proteklog tjedna provela među izlagačima na tom međunarodnom sajmu knjiga, koji se zatvara danas u Zagrebu.

Anketom su bile obuhvaćene izdavačke kuće različitih profila i veličina koje već godinama sudjeluju na sajmu. Uz najveće, koji uz izdavaštvo imaju i jaku knjižarsku djelatnost, ispitani su i manji nakladnici kojima je sajam odličan način za bolju vidljivost na tržištu. Drukčiji Interliber u budućnosti želi deset od ukupno petnaest ispitanih nakladnika.

Ponajviše žele organizacijske promjene (deset nakladnika) no, kako se najčešće nisu ograničavali samo na jedan odgovor, sa po šest glasova slijede one programske, te povećanje inozemnih gostovanja i jačanje međunarodnog karaktera, ne bi li tako sajam napokon opravdao epitet iz svog punog naziva.

Prosječna ocjena koju su dali sajmu je 3.1, trojki je bilo sedam, pojavila se samo jedna petica, ali i samo jedna jedinica.

Iako napominju kako primarnu funkciju Interlibera – a to je popularizacija knjige – ne treba zanemarivati, nakladnici ipak ističu da bi taj sajam trebao ponuditi više sadržaja.

Pojedini nakladnici to što je Interliber pretežno prodajni sajam ne smatraju samo po sebi lošim. No, ističu, da bi postao pravi međunarodni sajam sa stranim izlagačima, mjesto sklapanja poslova, susreta s autorima i književnim razgovorima nužna je korjenita promjena njegove koncepcije.

Neki od nakladnika predložili su bolju infrastrukturu sajma, naplatu ulaznica, modernizaciju usluga i jači marketing, a urednik jedne zagrebačke izdavačke kuće ustvrdio je da nema dovoljno mjesta na anketnom listiću za sve promjene koje bi trebalo navesti i provesti.

Nakladnici mahom upozoravaju na nedostatak prave vizije, praćene zaokruženom koncepcijom.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Tako su gotovo jednoglasno program sajma ocijenili najnižom ocjenom, a neki su čak ustvrdili da program uopće ne postoji.

Jedna od zamjerki je i konfuzna postava sajma jer su, primjerice, neki izlagači na više mjesta, neki su posve po strani, a u vrijeme najveće gužve i prolazi između izložbenih prostora postaju preuski.

Kada smo ih pitali tko bi trebao pokrenuti promjene bili su jasni – odgovornost treba raspodijeliti između svih sudionika. Najviše je glasova dobila Zajednica nakladnika i knjižara (sedam), s pet glasova slijedi Ministarstvo kulture, a nakladnici smatraju da bi se više trebali uključiti Grad Zagreb i Zagrebački velesajam. Odgovor da bi 'sami nakladnici' trebali biti nositelji promjena dobio je tri glasa.

Iako se za mnoge regionalne i svjetske sajmove određivanje središnje teme pokazalo dobrim načinom sadržajnog okupljanja nakladnika i publike, sudionici zagrebačkog sajma uglavnom ne misle tako – njih devet anketiranih ne želi da Interliber ubuduće ima neku temu.

Većina ispitanih nakladnika, njih dvanaest, smjestilo je prodaju na prva tri mjesta ljestvice na kojoj su ocjenjivali čime su najviše, a čime najmanje zadovoljni na sajmu. To je i očekivano, s obzirom na to da posjetitelji nerijetko upravo na tom sajmu nabavljaju darove za 'pod bor' ili za rođendane.

Dvije trećine nakladnika navelo je da se najbolje prodavala beletristika, a pri vrhu su i znanstveno-stručna publicistika i udžbenička građa.

Prema njihovih tvrdnjama, nije zanemariv niti broj prodanih 'samopomoćnica' (self-help), kuharica te slikovnica i knjiga za djecu koje, za razliku od onih za odrasle, nemaju jednogodišnji 'rok trajanja'.

Uspješnost Interlibera, ističu neki od njih, svojevrstan je pokazatelj financijskog trenda u izdavaštvo za iduću godinu. Dobra prodaja, napominju, mogla bi signalizirati da će se pad prodaje knjiga zaustaviti.

Osim prodajom knjiga, nakladnici su zadovoljni i mogućnošću promocije novih naslova na Interliberu, a prosječno su zadovoljni poslovnim kontaktima koje tamo ostvaruju.

Uz loše mišljenje o programu sajma, podjednako loše mišljenje nakladnici imaju i o tome koliko se i kako njihove sajamske aktivnosti prate u medijima.

Slabo su ocijenili i samu organizaciju, a većinu ih posebno smeta preskupi najam štandova, unatoč odluci organizatora da malim nakladnicima u paviljonu 6. snizi zakupnu cijenu prostora.