Radnoj skupini saborskog Odbora za Ustav pristiglo je više od 30 različitih prijedloga ustavnih promjena, čije bi razmatranje trebala dovršiti početkom idućeg tjedna i pripremiti nacrt izmjena Ustava, koji bi trebao rezultirati nezastarijevanjem kaznenih djela teških ubojstava.

U same ustavne promjene krenulo se na prijedlog SDP-a da se Ustavom onemogući zastarijevanje teških ubojstava počinjenih iz političkih pobuda.

SDP je time reagirao na prozivke da je Vlada u izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji s članicama EU krenula kako bi zaštitila čelnika bivše jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića od izručenja Njemačkoj, čije ga pravosuđe tereti za ubojstvo hrvatskoga političkog emigranta Stjepana Đurekovića.

Izmjene tog zakona na snagu će stupiti 1. siječnja iduće godine, od kada će se europski uhidbeni nalog primjenjivati i na kaznena djela počinjena prije kolovoza 2002.

Pitanje je, međutim, hoće li se nalog primijeniti i u Perkovićevu slučaju, u kojem je, po nekim tumačenjima, nastupila zastara, koja je, pak, po izmijenjenom zakonu, obligatorni razlog za odbijanje izručenja.

To znači da će se Perkovića moći izručiti samo ako se Ustavom ukine zastara za tu vrstu kaznenog djela.

HDZ: povećati broj zastupnika iz dijaspore

HDZ, međutim, u prijedlogu ustavnih promjena vidi pokušaj vladajućih da omoguće pokretanje postupka protiv Perkovića pred hrvatskim pravosudnim tijelima, zbog čega bi sud u konačnici ipak mogao odbiti izručenje, dajući prednost domaćem pravosuđu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Zato su, kao uvjet za prihvaćanje ustavnih promjena, zatražili da se propiše kako postupak u Hrvatskoj ne može biti razlog za odbijanje izručenja ako je pokrenut tek nakon što je u zemlju stigao europski uhidbeni nalog.

Takav prijedlog vladajući su oštro napali, tumačeći da je riječ o davanju prednosti stranom pravosuđu pred domaćim.

HDZ, uz to, traži i da se posebno propiše nezastarijevanje kaznenih djela koja je počinio jugoslavenski komunistički režim.

Traže i veći broj zastupnika za birače izvan Hrvatske, koji bi, po njihovu prijedlogu, u Saboru trebali imati "razmjeran broj zastupnika u odnosu na njihov udio u ukupnom broju državljana".

Koliko bi to točno bilo zastupnika, HDZ-ovci nisu objasnili, a Davorin Mlakar (HDZ) Hini je rekao da je riječ tek o prijedlogu za razmatranje.

Podsjetio je da su novim zakonima koji reguliraju biračko pravo iz popisa birača izbrisani svi koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a da se birači izvan Hrvatske za svake izbore moraju prethodno registrirati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

"To znači da birač koji živi u, primjerice, Denveru, dva tjedna prije izbora mora putovati tisuće kilometara kako bi se prethodno registrirao", upozorio je Mlakar, koji traži i da se biračima izvan Hrvatske omoguće i druga biračka mjesta, uz veleposlanstva i konzulate.

Dio članova radne skupine upozorava da bi HDZ-ovo rješenje u izborni proces uvelo i knjigu državljana, u kojoj je upisano oko 8,5 milijuna ljudi, a tumače da bi dijaspora u tom slučaju u Saboru mogla imati 14 zastupnika, koji bi, s obzirom na tradicionalnu naklonjenost tog biračkog tijela HDZ-u, odreda bili s liste te stranke.

Broj zastupnika iz 11. izborne jedinice za dijasporu ustavnim promjenama iz 2010. fiksiran je na tri, bez obzira na odaziv u Hrvatskoj i izvan nje.

Budući da vladajući HDZ-ove prijedloge u startu odbacuju, za 101 glas potreban za izmjene Ustava morat će osigurati podršku svih drugih saborskih klubova, koji, pak, imaju vlastitu vizuju kako bi Ustav na kraju trebao izgledati.

Visok stupanj suglasnosti postignut je oko nekoliko prijedloga Hrvatskih laburista kojima bi se precizirala pitanja vezana uz provedbu referenduma.

Izvjesno je, tako, da ce biti prihvacen prijedlog da se propiše odaziv od 40 posto kao uvjet uspješnosti referenduma, kao i onaj da se broj potpisa za građansku referendumsku inicijativu spusti na 200 tisuća.

Većina je i za to da se Ustavom utvrde teme i područja o kojima se ne može provesti referendum, poput ljudskih prava i sloboda, prava manjina, poreznog sustava, državnog proračuna i preuzetih međunarodnih obveza.

HDSSB: Hrvatsku podijeliti u pet regija

HDSSB, pak, predlaže da se umjesto sadašnje 21 županije Hrvatska podijeli u pet regija.

Ističu da je sadašnja administrativna podjela države preveliko opterećenje za proračun, jer mnoge jedinice ne mogu financirati same sebe.

Prihvaćanje tog prijedloga nije uvjet za HDSSB-ovu podršku ustavnim promjenama, no inzistiraju da se u ovom trenutku Ustavom barem utvrdi okvir za takve promjene u budućnosti.

"Onaj tko ne može priznati da sadašnji ustroj ne valja, taj ne misli dobro Hrvatskoj", rekao je Josip Salapić (HDSSB), koji je svjestan da će otpor takvoj ideji biti velik, ali ističe da se mora voditi računa o dobrobiti građana.

O interesima regija u Saboru bi brinuo poseban dom, u kojem bi sjedilo najviše 50 zastupnika, a trošak Doma regija Salapić bi nadoknadio manjim brojem zastupnika u zastupničkom domu.

"Vidimo da Sabor sasvim dobro funkcionira i s 50-tak zastupnika tijekom tjedna, a na glasovanju se pojavi ostatak", objasnio je.

HDSSB-ov prijedlog da se propiše nezastarijevanje kaznenih dijela kojima visoki dužnosnici ugrožavaju ekonomsku stabilnost i financijski položaj države nije naišao na potporu ostalih članova radne skupine.

Objašnjeno je da da bi se time u pitanje mogla dovesti bilo koja politička odluka pa i samo donošenje proracuna.

Nezavisna Jadranka Kosor traži da se za mjesec dana skrati ustavna stanka u zasjedanju Sabora, a nema ništa protiv ni da se stanke potpuno ukinu.

Radna skupina o svim tim prijedlozima trebala bi glasati u utorak, a kad utvrdi nacrt prijedloga ustavnih promjena, poslat će ga Odboru za Ustav, koji će pak konačnu verziju poslati saborskom plenumu.

Iza toga preostaje još "samo" izglasavanje samog teksta dvotrećinskom većinom i proglašenje izmjena Ustava.