Kad se u drugom rebalansu proračuna u jednoj godini prihodi moraju korigirati naniže za 2,9 milijardi kuna, rashodi naviše za 3,2 milijarde, a deficit se posljedično poveća za više od 6 milijardi kuna, proračunske planove očito je teško uzimati kao čvrst orijentir.

To ne treba izgubiti iz vida i u sagledavanju Vladina plana proračuna za iduću godinu koji je predstavila na jučerašnjoj sjednici u paketu s rebalansom za 2013. Unatoč prilično značajnim korekcijama ovogodišnjeg proračuna, plan za 2014. više-manje je ostao pri projekcijama iznesenim prije dva mjeseca u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike. A to sluti na to da je i pisan s kraćim rokom trajanja, negdje s proljećem 2014. Još prilikom donošenja Smjernica računalo se da one u dijelu koji se odnosi na iduću godinu predstavljaju 'light' verziju proračuna. Pitanje je bilo samo hoće li Vlada u međuvremenu ugraditi neke dodatne mjere u smjeru fiskalne prilagodbe ili će čekati da Europska komisija konstatira da postojeće nisu dovoljne, pogotovo one na rashodnoj strani.

Vlada se očito odlučila pričekati EK, kaže Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Analitičari, doduše, uglavnom nisu iznenađeni što se uoči ulaska u postupak za sprječavanje prekomjernog deficita Vlada odlučila pokušati zaigrati na kartu što manje rezova i nadanje da možda ekonomska situacija u okruženju bude povoljna. Međutim, s obzirom na našu strukturu ekonomije i slabašan potencijal rasta većina ekonomista sa zadrškom gleda na optimizam Vlade u pogledu projekcija rasta. Gospodarski rast od 1,3 posto ne predviđaju nam ni međunarodne ni domaće institucije, koje nas dogodine uglavnom vide na ili oko nultog rasta. Uz takvu gospodarsku aktivnost, pak, teret rastućeg javnog duga i planirana povećanja deficita sve je teži i neodrživiji. Vlada je manjak državnog proračuna projicirala na 17,5 milijardi kuna, pa se uz više od 25 milijardi kuna za otplate po dospijećima postojećih dugova potrebe finaciranja dogodine penju na više od 42,6 milijarde.

To je daleko više nego ove godine, pa planiranih 2 milijarde kuna od privatizacije u pogledu potreba zaduživanja nisu veliko rasterećenje. Spomenuti planirani deficit veći je 1,2 milijarde kuna od netom korigiranog ovogodišnjeg i čak 7,3 milijarde veći od dojučerašnje službene procjene proračunskog manjka. Na razini opće države, pak, deficit bi trebao dosegnuti 19,2 milijarde kuna ili 5,5 posto BDP-a. "Takve je planove teško je ocijeniti drukčije negoli politikom kontinuiteta koja neće probuditi nikakav rast", neslužbeno je proračun prokomentirao jedan makroekonomist, dodajući kako smo takvom politikom ove godine već dospjeli do javnog duga od 60 posto BDP-a.

Doduše, Vlada za ovu godinu barata s nešto nižom razinom, 58 posto BDP-a, ali ionako je bitnije što bi i prema službenim projekcijama dogodine trebao porasti za 3 postotna boda, a za tri godine daljnjih 2,7 bodova. Ministar Slavko Linić iduće godine planira prikupiti 113 milijardi kuna prihoda. Približno toliko je bilo planirano i za ovu godinu, ali zbog mršavijih prihoda od PDV-a i poreza na dobit, sad se računa da će biti 110,5 milijardi. To znači da se 2014. očekuje porast prihoda od 2,6 milijardi kuna, a osim 2,3 milijarde kuna veće stavke pomoći, kao posljedice fiskalnih učinaka članstva u EU, tom povećanju osjetno bi (više od milijardu kuna) trebale pridonijeti i promjene u sustavu PDV-a, posebice povećanje međustope sa 10 na 13 posto.

Usto, računa se i na efekte (novog) povećanja trošarina na duhan, značajnije ubiranje dividendi iz trgovačkih društava, a većim proračunskim prihodima usmjerene su i promjene u oporezivanju dobiti i dohotka. S druge strane, na rast ukupnih rashoda za 3,7 milijardi kuna, na 130,5 milijardi, prema ministrovima riječima, najviše utječu veće obveze prema EU, i to za 4,4 milijarde kuna, ali i kamate na uvećani javni dug. No, dogodine nema tereta sanacije zdravstva, zbog čega se kod izdataka za socijalne naknade bilježi osjetno smanjenje.