Državni proračun za iduću godinu, koji je danas usvojila Vlada, temelji se na optimističnim procjenama rasta gospodarstva, pa postoji rizik da prihodi podbace, ako se takav rast ne ostvari, smatraju analitičari.

Vlada je danas usvojila proračun za 2014. godinu u kojemu se planira 113 milijardi kuna prihoda i 130,5 milijardi kuna rashoda. Planirani deficit proračuna iznosi oko 17,5 milijardi kuna.

Iskazano udjelom u BDP-u, manjak državnog proračuna u 2014. bit će 5 posto, a dodaju li se tome izvanproračunski korisnici i lokalna država, manjak opće države iznosio bi 5,5 posto BDP-a.

"Deficiti predviđeni za iduću godinu nisu iznenadili jer su uglavnom ostali na razini fiskalnih smjernica Vlade, predstavljenih prije nešto više od mjesec dana", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Na rashodnoj strani najviše rastu obveze prema Europskoj uniji, i to za 4,4 milijarde kuna, ali i kamate na uvećani javni dug, rekao je ministar financija Slavko Linić na sjednici Vlade.

"Što se proračunskih rashoda tiče, uglavnom je zadržan status-quo, nema značajnijih ušteda u odnosu na smjernice Vlade. Prihodi su, pak, temeljeni na i dalje optimističnim procjenama Vlade o rastu gospodarstva u idućoj godini. Rizici da se ostvare takvi prihodi ostaju, no ipak nisu preveliki", kaže Alen Kovač.

Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 1,3 posto.

"Proračun za iduću godinu planiran je na optimističnim projekcijama rasta, pa postoji rizik da se ponovni scenarij kao s ovogodišnjim rebalansom proračuna jer bi mogla podbaciti prihodna strana proračuna. Uz to, postoji i mogućnost da rashodi budu veći nego što se planira“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Pokreni nešto svoje

Ove dvije hrvatske inovacije mogle bi pomoći milijunima ljudi u budućnosti

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Planirani rast prihoda u idućoj godini temelji se i na povećanju međustope PDV-a s 10 na 13 posto, kao i viših prihoda uslijed fiskalizacije i viših trošarina na duhan.

"Bit će najvažniji početak godine jer se očekuje oporavak gospodarske aktivnosti, što bi uz povećanje međustope PDV-a trebalo pozitivno djelovati na prihodnu stranu proračuna. Ako se to ne ostvari, može se očekivati rebalans proračuna u kojemu bi se tražile dodatne uštede, odnosno smanjivanje rashoda", kaže Šantić.

Projekcije Vlade pokazuju i da se javni dug na kraju ove godine očekuje u iznosu od 195 milijarde kuna ili 58,1 posto BDP-a, dok bi na kraju 2014. taj udio trebao dosegnuti 62 posto BDP-a.

"Treba naglasiti da će tijekom iduće godine potrebe države za refinanciranjem biti značajne, a tada se očekuje i povlačenje monetarnih poticajnih mjera američke središnje banke Feda. Stoga bi troškovi zaduživanja zemalja poput Hrvatske na svjetskom tržištu mogli porasti", zaključuje Šantić.

HUP: Proračun bez jasnih mjera za gospodarski oporavak i rast

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je kako u predloženom proračunu za 2014. i projekcijama za 2015. i 2016. nema jasnih mjera za gospodarski oporavak i rast te kako se u najboljem slučaju s ovakvim proračunskim projekcijama može očekivati gospodarska stagnacija.

"HUP u predloženom proračunu za 2014. godinu s projekcijama za 2015. i 2016. godinu ne vidi jasan i definiran plan mjera za gospodarski oporavak i rast bez kojeg nema ni smanjivanja proračunskog deficita ni boljeg života građana", navodi se u komentaru HUP-a u kojem ističu i kako iz tog razloga HUP ne vidi što će stvoriti i ovakav mali rast koji se planira.

Navode i kako je i Europska komisija procijenila da je osnovni ekonomski problem u Hrvatskoj slab potencijal rasta u iduće dvije godine.

"Nažalost, prema planiranim pokazateljima ni do 2016. ne možemo očekivati smanjivanje previsoke nezaposlenosti jer će BDP i dalje biti ispod 2,5 posto što je nedovoljno", ističu poslodavci.

Dadaju kako se u najboljem slučaju "s ovakvim proračunskim projekcijama može očekivati gospodarska stagnacija".

"Iz ovakvog plana može se zaključiti da nema plana i političke odluke za ozbiljne i temeljite promjene i reforme, jer smo sigurni da bi ozbiljne promjene i reforme u sljedeće dvije-tri godine stvorile veći i ozbiljniji rast od ovoga koji planira Vlada", navode iz HUP-a.

Kad je pak riječ o mogućim novim poreznim promjenama iz HUP-a naglašavaju da učestale promjene porezne politike unose dodatnu nesigurnost i nemir te time uzrokuju izostanak investicija i ulaganja.

Povećanje stopa PDV-a ima negativan "domino" efekt jer znači smanjivanje potrošnje koja za sobom povlači i pad prihoda, zaposlenosti i dobiti u tvrtkama, smatraju u HUP-u.

Mišljenja su i kako u istom smjeru ide i najava podnošenja poreznih prijava na drugi dohodak fizičkih osoba.

I dalje se, ističu, nastavlja politika prevelikog odljeva novca iz privatnog u javni sektor u kojem se potrošnja i dalje u nedovoljnoj mjeri prilagođava raspoloživim sredstvima.

"Strukturne reforme HUP iz predloženog proračuna ne može prepoznati, već samo kratkoročne efekte koji će biti dugoročno loši za gospodarstvo", kazali su u svom komentaru iz HUP-a te poručili kako i ovom prilikom apeliraju na puno snažnije i dublje reforme.

Novotny: Nužna radikalne promjene u fiskalnoj politici

 Ekonomski stručnjak Damir Novotny ocijenio je danas komentirajući prijedlog proračuna za 2014. s projekcijama za 2015. i 2016. te projekcijama gospodarskog rasta kako je riječ o vrlo skromnim prognozama koje se na žalost neće ostvariti ako se ne dogodi neka radikalna promjena u fiskalnoj politici.

Fiskalna politika bi morala napraviti veliki zaokret prema reformama što se iz ovih projekcija proračuna ne vidi, kazao je Novotny u izjavi za Hinu.

Po njegovoj ocjeni ne vide se nikakvi radikalniji zaokreti u fiskalnoj politici, osobito ne u strukturi proračunske potrošnje. Rast se ne može dogoditi sam po sebi, već mora biti vezan sa promjenama u fiskalnoj politici kako bi privatni sektor dobio više prostora za investicije, ističe Novotny.

Upitan za komentar najave ministra financija Slavka Linića da će se politika smanjenja javnog duga temeljiti na privatizaciji Novotny je kazao kako su to jednokratni učinci koji su inspirirani samo deficitom.

Privatizacija se mora napraviti, ali ne pod pritiskom fiskalnog deficita nego prije svega bi cilj morao biti privlačenje svježeg kapitala u državne kompanije, kazao je.

Stoga je nužno promijeniti koncept privatizacije, privatizacija je nužna, da bi kompanije bile učinkovitije trebaju svježeg kapitala, a kroz ovaj koncept samo ostvarivanja fiskalnih učinaka taj svježi kapital u njih neće doći, smatra Novotny.

Što se pak tiče povećanja međustope PDV-a sa 10 na 13 posto za turizam i ugostiteljstvo kazao je kako se, što se prihodovne strane tiče, nije ni trebao spuštati PDV na turističke usluge na 10 posto, jer to nije imalo učinka na turističku potrošnju.

Povećanje sa 10 na 13 posto opet neće imati bitniji fiskalni učinak, a imat će veliki negativan učinak u tom sektoru, jer su ugovori već potpisani, napominje Novotny.

Ključnim smatra pitanje uvođenje poreza na nekretnine kao stabilnog izvora financiranja lokalne samouprave, no ne postoji politički konsenzus oko toga.

To će se, kazao je, morati napraviti u idućim godinama kako bi se smanjio pritisak na potrošnju i indirektne poreze kojima se guši potrošnja.

Daljnje povećavanje ili promjena u stopama poreza na dodanu vrijednost imat će samo negativan učinak na domaću i međunarodnu potražnju pa tako i ova promjena stope PDV-a na turističku potrošnju, navodi.

Što se pak tiče oporezivanja kućanstava tu po njegovom mišljenju Vlada vrši nepotrebne promjene, tu se neće ništa bitno dogoditi i mišljenja je da je to zapravo neučinkovito.

Učinkovito se mora povećati i na prihodovnoj strani i na rashodovnoj strani, a to u ovom trenutku ne vidimo iz ovih projekcija, kazao je Novotny.

Šuker i Vukšić – nema strukturnih reformi i rezova

HDZ-ov Ivan Šuker i Laburist Branko Vukšić ocijenili su danas kako predloženi državni proračuna za 2014. dokazuje da Vlada ni iduće godine ne namjerava provesti prave strukturne reforme niti prave rezove.

"Bez strukturnih reformi nema promjene ni na rashodovnoj niti na prihodovnoj strani proračuna. Vlada će i iduće godine neuspjelu ekonomsku politiku i neprovedene strukturne reforme krpati povećanjem poreza i dodatnim opterećenjem hrvatskih građana", rekao je Šuker novinarima u Saboru dodavši kako je to politika koja je u protekle dvije godine pokazala da nije dobra.

Zanima ga, kazao je, hoće li se pravila o fiskalnoj odgovornosti, koja će vjerojatno stupiti na snagu nakon donošenja ovog proračuna, primjenjivati na proračun za 2014. ili neće.

Usprkos svim projekcijama kretanja BDP-a u Hrvatskoj i međunarodnim financijskim institucijama, Vlada i dalje inzistira na svojim projekcijama koje su se pokazale nepreciznim, te na tome temelji rebalans proračuna i proračun, ocijenio je Šuker.

Zapitao se koliko je točna Vladina procjena BDP-a za iduću godinu kada su i ovu krivo procijenili. S obzirom da je kriva podloga, postavlja se pitanje kako će rashodi i prihodi proračuna biti realni, a na temelju ovogodišnjih prihoda i rashoda bazira se proračun za sljedeću godinu, rekao je.

Nelogično mu je da svi ove godine govore o 0,7 ili 0,8 posto pada, a Vlada dva mjeseca prije kraja godine, kada je sve kristalno jasno, planira rast od 0,2 posto.

"Oni i dalje prihode i rashode uopće ne baziraju na fiskalnim projekcijama nego na nekakvim svojim matematičkim računicama, a ova fiskalna projekcija je čista kozmetika", ustvrdio je Šuker.

Laburist Branko Vukšić ustvrdio je kako je nakon dvije godine vlasti promašeno govoriti o rezovima. "Rebalans proračuna i proračun za 2014. samo pokazuju da neće biti pravih rezova. Nisu voljni provesti prave reforme u lokalnoj samoupravi i državnoj upravi", rekao je.

"Ono što je Kukuriku koalicija obećavala prije izbora da će napraviti u prvih tri ili šest mjeseci nije napravila, a ovo što se danas dogodilo samo je pokazatelj da Vlada niti ne zna što treba napraviti", kazao je Vukšić.

Kako bi se napravilo reda u javnoj upravi, da bi se tamo moglo otpustiti određeni broj radnika, treba napraviti analizu. Zbog čega to Vlada nije napravila, pita se Vukšić.