MOL-ova najava prodaje Ine možda je samo taktički potez u pregovorima s hrvatskim vlastima, a ako se mađarska kompanija i odluči na prodaju dionica Ine potencijalni kupac, najvjerojatnije s istoka, morat će razgovarati s Vladom RH, smatraju energetski stručnjaci.

Davora Šterna nije iznenadilo priopćenje MOL-a da je ovlastio svoj Odbor izvršnih direktora da započne s pripremama za prodaju udjela u Ini.

"Prodaja dionica Ine u vlasništvu MOL-a već je bila najavljivana, pa ova vijest nije nikakvo iznenađenje. Pregovori između Vlade i MOL-a oko Ine traju, a ako se ne mogu završiti uspješno dogovorom, jasno je da je jedini izlaz razlaz", kazao je Štern.

Razlaz može biti putem prodaje dionica Ine hrvatskoj državi ili nekom trećem.

"Vlada bi ipak trebala razmisliti o soluciji kupnje dionica Ine. No, pitanje je po kojoj cijeni će MOL prodavati dionice. Prije prodaje MOL-ova paketa dionica trebala bi prethoditi procjena realne cijene dionice. Onda se ne bi prodavale po cijeni na burzi, koja već godinu dana praktički stagnira", navodi Štern.

Cijena dionice Ine danas je na Zagrebačkoj burzi na zatvaranju iznosila 3.970 kuna, što je 3,25 posto više nego dan ranije. Zahvaljujući današnjem dobitku, ta je dionica i na tjednoj razini u plusu, i to 3,52 posto.

Štern dalje navodi da ako ipak neće biti interesa hrvatske države, s obzirom na tešku situaciju u državnim financijama, MOL će udjel u Ini prodati nekoj trećoj strani.

"No, i u tom slučaju, potencijalni kupac razgovarat će se domicilnom državom kao vlasnikom znatnog udjela u Ini", kaže Štern.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Hrvatska Vlada posjeduje 44,84 posto dionica Ine, a mađarski MOL 49,1 posto.

Štern dodaje da bi potencijalni kupac mogao biti iz Rusije, Turske, Kine, Kazahstana ili Azerbejdžana.

"U svakom slučaju, mislim da zapadne kompanije ne bi iskazale interes za Inu, već bi on došao s istoka, od kompanija koje bi vidjele Inu kao njihovu produženu ruku za realizaciju strateških interesa na ovom području", ističe Štern.

Situaciju na svjetskom naftnom tržištu po pitanju akvizicija Štern ocjenjuje neutralnom – ni dobrom ni lošom.

"Uvijek je dobro vrijeme za akvizicije na naftnom tržištu jer je riječ o lukrativnom biznisu. Recesija nije znatnije utjecala na naftni sektor. Pitanje je samo cijene i uvjeta poslovanja. Cijena nafte već je dosta dugo stabilna, cijena plina je još uvijek relativno visoka, a Ina je vertikalno integrirana kompanija, koja u svom sastavu ima i proizvodnju, i preradu i prodaju", zaključuje Štern.

Umičević: To je očekivani taktički potez MOL-a

I za Jasminka Umičevića potez MOL-a je očekivan. "To je bilo očekivano kao jedan od taktičkih poteza MOL-a u pregovorima", kaže Umičević.

Uz napomenu kako su i novinari već nekoliko dana živjeli u iščekivanju neke važne vijesti iz MOL-a, taj energetski stručnjak kaže kako je to plasirano iz samog MOL-a "koji je vješt u plasiranju poluinformacija".

Takvo ponašanje smatra nekorektnim prema pregovaračima, jer je MOL jučer demantirao prodaju Ininih dionica.

Umičević kaže i kako su, po informacijama koje ima, MOL-ovi pregovarači na današnjem sastanku naišli na žestok otpor pregovarača hrvatske Vlade da se ponovno razgovara o svemu i svačemu, a ne o upravljačkom modelu u Ini.

"Hrvatska strana ne traži ništa neuobičajeno – da se upravljanje kompanijom dijeli prema udjelu u vlasništvu, jer je apsurdno da s razlikom od 3 posto dionica, MOL vodi kompaniju 100 posto. Interesi MOL-a nisu možda sukladni interesima Hrvatske, jer je Ina 60 posto energetske potrošnje u Hrvatskoj, tvrtka od posebnog, nacionalnog interesa za Hrvatsku", rekao je Umičević.

Tvrdi i kako je upravljački model u Ini loš. To pokazuje i pad dobiti Ine u prvih devet mjeseci za 59 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kao i naturalni pokazatelji koji su svake godine sve lošiji i lošiji.

"Od kada MOL vodi Inu sve bitne pokazatelje je doveo do pogoršanja i to znatno, i za 50 do 60 posto (…) Vođenje Ine od strane MOL-a je poništenje Ine", kaže Umičević i navodi kako primjerice Hrvatska, koja ima dvije rafinerije, godišnje uvozi oko milijun tona naftnih derivata.

Umičević smatra i kako bi bilo najpoštenije da MOL proda svoje dionice i izađe iz Ine. Tu su, objašnjava, otvorena pitanja presude Sanaderu, pitanje naknade štete zbog toga što nisu modernizirane rafinerije.

Po njemu, MOL cijelo vrijeme manipulira i s podatkom da su najveći pojedinačni ulagač u Hrvatsku u koju su uložili tri milijarde eura.

"To bi bilo isto kao da kupite automobil, primjerice, BMW i kažete da ste uložili u BMW. Tako je i MOL kupio dionice Ine i platio 1,9 milijardi, a ostalih 1,1 milijardu Ina je uložila tako da je podigla kredite", opisuje Umičević.

Po njemu, ponašanje MOL-a i najava prodaje dionice Ine je "damage control", kontroliranje štete.

"Cijena dionice MOL-a je u manje od godinu dana pala 20 posto. To im je gorući problem", kaže Umičević i dodaje da MOL sada uvjetuje da se pregovori s hrvatskom Vladom završe do kraja godine ili prodaju dionice Ine.

Na upit o stanju na tržištu u slučaju prodaje Ine, kaže kako Ina nije velika i kako je prednost Hrvatske što je nedavno ušla u EU.

"Sve ovo može biti prilika za nekoga, ruske kupce, ali ne možda samo njih, interes su pokazali i Azerbejdžanci, ne bih isključio ni Austrijance", kaže Umičević koji ocjenjuje da Ina ima dobru situaciju i ne boji se za njenu budućnost.