Robni izvoz Hrvatske u prvih osam mjeseci ove godine, iskazan u kunama, pao je za 6,2 posto, a izražen u eurima smanjen je za 6,6 posto u odnosu isto prošlogodišnje razdoblje, dok je istodobno uvoz u kunama pao za 1,1 posto, a u eurima je smanjen za 1,4 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Pokrivenost uvoza izvozom u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 54,3 posto, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju iznosila 56,9 posto.

U prvih osam ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 44,2 milijarde kuna, a uvoz je ostvaren u vijednosti 81,5 milijardi kuna. Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u tom je razdoblju iznosio 5,9 milijardi eura, a uvoz 10,8 milijardi eura.

Manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske u prvih osam mjeseci bio je 37,2 milijarde kuna, odnosno 4,9 milijarde eura, te je prema deficitu iz prvih osam mjeseci lani porastao za 5,4 posto u kunama, odnosno 5,1 posto u eurima.

Statistika pokazuje da je u prvih osam mjeseci ove godine izvoz prerađivačke industrije, iskazan u eurima, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pao za 7,5 posto, na 5,2 milijarde eura.

Izraziti pad izvoza bilježi se u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, pod kojom statistika vodi brodogradnju, za 47,4 posto, na 221,4 milijuna eura.

Prema djelatnostima s većim udjelom u izvozu, u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda izvoz je pao za 12,5 posto na 699,4 milijuna eura, a u proizvodnji električne opreme smanjen je za 9,4 posto, na 419,7 milijuna eura. Izvoz prehrambenih proizvoda pao je za 5,9 posto, na 413 milijuna eura, a kemikalija i kemijskih proizvoda za 1,4 posto, na 351,1 milijun eura.

Istodobno se bilježi rast izvoza strojeva i uređaja za 4,2 posto, na 471,4 milijuna eura, a gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme izvezeno je za 389,4 milijuna eura, što je 18,2 posto više nego u prvih osam mjeseci prošle godine. Izvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda povećan je pak za 7,4 posto, na 283,9 milijuna eura.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Vrijednosno su u uvozu prerađivačke industrije u prvih osam mjeseci prednjačili uvoz prehrambenih proizvoda koji je iznosio 953,8 milijuna eura te je prema lani povećan za 6,2 posto, te uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda koji je porastao za 2,4 posto, na 934,4 milijuna eura. Uvoz strojeva i uređaja povećan je za 4,5 posto, na 844 milijuna eura.

Podaci DZS-a za prvih osam ovogodišnjih mjeseci potvrđuju da je i nadalje najveće izvozno tržište za hrvatske proizvode Europska unija, s udjelom od 60,7 posto u ukupnom izvozu. Uvoz iz EU pak čini 72,8 posto ukupnog uvoza u Hrvatsku.

Na tržišta EU Hrvatska je od početka godine do kraja kolovoza izvezla roba u vrijednosti od 3,5 milijarde eura ili 2,7 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz EU-a smanjen za 1,2 posto, na 7,8 milijardi eura.

Pojedinačno, najveći izvoz Hrvatska je ostvarila na tržište Italije, u vrijednosti od 826,7 milijuna eura (pad za 12,5 posto) te na njemačko tržište, od 658,7 milijuna eura (pad za 0,3 posto).

Najveći uvoz ostvaren je iz Njemačke, od 1,4 milijarde eura (0,9 posto više), Slovenije 1,3 milijarde eura (23,9 posto više) i Italije 1,26 milijarda eura (18,5 posto manje).

U zemlje Cefte, na koje se odnosi 20,4 posto ukupnog izvoza, Hrvatska je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci izvezla roba za 1,2 milijarde eura, što je 7,6 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz tih zemalja, koji čini oko 6,1 posto ukupnog uvoza, pao za 3,6 posto, na 657,7 milijuna eura.

Među zemljama Cefte daleko najveću robnu razmjenu Hrvatska ima sa Bosnom i Hercegovinom. Hrvatski izvoz u BiH u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je 756,3 milijuna eura, što je 2,8 posto manje nego u prvih osam lanjskih mjeseci, dok je uvoz povećan za 6,7 posto, na 403,7 milijuna eura.