Hrvatskoj trebaju partneri poput Microsofta Hrvatska. Trebaju joj tvrtke koje su zainteresirane raditi na razvoju i promišljati budućnost. U obrazovanju, u ICT-u, u brodogradnji, u građevinarstvu, nanotehnologiji, biotehnologiji i mnogim drugim područjima. No, ključna je stvar da ti procesi budu transparentni i da nisu rezervirani samo za jednu stranu privatnu kompaniju.

Upravo stoga Microsoftovo tajenje ne samo posjeta, već i razloga posjeta svog generalnog direktora Stevea Ballmera, najmoćnijeg svjetskog biznismena koji je dosad posjetio Hrvatsku, dobar je primjer kako se partnere za razvoj i promišljanje budućnosti ne treba tražiti. Zasigurno u inicijativi tvrtke Microsoft Hrvatska ima mnogo toga pozitivnoga. Počevši od činjenice da mlade naraštaje treba učiti prednostima korištenja clouda i e-obrazovanja kako bi ih se potaknulo na cjeloživotno obrazovanje. Tim više jer sam taj proces još više potiče učitelje, nastavnike i profesore da se mijenjaju nabolje. Informatika potiče efikasnost, a ona je u domačem obrazovnom sustavu niska. To je poseban problem jer naš obrazovni sustav već danas ima konkurenciju u obrazovnim sustavima drugih članica EU, a kako se obrazovanje otvara tako je i u sve većoj ponudi online obrazovanja.

Ali kako vjerovati da su namjere sudionika koji žele razgovarti o poboljšanju hrvatskog društva dobronamjerne kad se odvijaju u sjeni i kad se boje transparentnosti.

Upravo zato Vladi na izradi strategije ICT razvoja u obrazovanju ne može i ne smije biti dovoljan samo Microsoft već mora potražiti i druge čimbenike i to izvan Microsoftove partnerske zajednice, koji bi svojim savjetima, idejama i ekspertizom mogli pomoći. Jedan od njih je i Europska komisija koja vodi inicijativu Open Education Europa. Na kraju nije problem ni ukoliko se škole i fakulteti odluče za Microsoftove proizvode, ali je problem ako mladi ljudi neće imati alternativu za vrijeme obrazovanja i znati za alternativu nakon obrazovanja.