Iako je hrvatsko tržište električne energije liberalizirano prije nekoliko godina, zbog nepostojeće regulative i niskih cijena Hrvatske elektroprivrede (HEP) dosad nije bilo ulaska alternativnih opskrbljivača na velika vrata. Većina novih igrača na tržište je došla kao opskrbljivač velikih potrošača, odnosno tvrtki, a bitka za osvajanje tržišta kućanstava tek je počela. Osvajanje novih kupaca nižim cijenama i boljom uslugom od HEP-ove, kako su to zamislili konkurenti donedavnoga državnog monopolista, neće biti tako lako, kako zbog rasta cijena struje na burzi, tako i zbog državnih nameta.

Rečeno je to, uz ostalo, na panelu o dosadašnjim rezultatima liberalizacije tržišta električne energije, održanom u sklopu Energy market foruma 2013., u organizaciji Poslovnog dnevnika.

U raspravi su sudjelovali Tina Jakaša, direktorica HEP Opskbe, Robert Golob, predsjednik Uprave slovenske tvrtke GEN-I, Zdravko Ivčić, direktor NOX grupe, Marko Ćosić, predsjednik Uprave Proenergyja, te Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE energije. Sudionici su se složili da će cijene električne energije u idućem razdoblju ipak porasti, a bolja usluga može se očekivati tek kad se uvede bolja regulativa i tehnologija, što je obveza Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) te dijelom i Hrvatske elektroprivrede (HEP). Za značajnije razigravanje tržišta, istaknuto je, treba još mnogo raditi na osvajanju povjerenja potrošača.

“U posljednjih pet mjeseci zbog niza faktora na tržištu, uključujući i hidrološki dobru godinu, bilježimo povijesno niske cijene električne energije, pa se u idućem razdoblju može očekivati poskupljenje struje, no nije poznato u kojoj mjeri. Htio bih biti optimističan, no struja u posljednja dva mjeseca ide gore. Do porasta cijene doći će i zbog višestrukoga poskupljenja naknade za obnovljive izvore energije, koje je uslijedilo nedavnom odlukom Vlade”, izjavio je Zoran Miliša (RWE energija).

U nemilosti naknada

Robert Golob, prvi čovjek GEN-I-ja, ima više optimizma i tvrdi da će cijena njihove struje ostati jednaka u iduće tri godine. GEN-I je nedavno krenuo u žestoku marketinšku kampanju za osvajanje tržišta kućanstava u Hrvatskoj, obećavajući cijenu nižu od HEP-ove za čak 30 posto. “Već smo kupili struju za iduće tri godine i možemo jamčiti da do kraja 2015. nećemo mijenjati našu cijenu, a ne postoji objektivan razlog da se trend ne zadrži i u 2016. godini. Međutim, mi ne možemo jamčiti za cijenu mrežarina, poreze i ostale naknade, a to također ulazi u račun za struju. Kako sad stvari stoje, svi potrošači u Hrvatskoj zbog naknade za obnovljive izvore energije dobit će veće račune za struju, a bojim se da će novih naknada biti u idućem razdoblju, no o tome ne odlučuju opskrbljivači”, istaknuo je Golob.

Prema iskustvima iz drugih europskih zemalja, bivši monopolisti uspjeli su zadržati od 50 do 60 posto tržišnog udjela. Miliša ističe da o alternativnim opskrbljivačima ovisi koliko će udjela uspjeti zauzeti kad su posrijedi kućanstva. RWE planira u tri godine zauzeti 10 posto domaćeg tržišta. Marko Ćosić najavio je ulazak tvrtke Proenergy u kućanstva. Ta se tvrtka u prethodnom razdoblju, naime, bila fokusirala samo na opskrbu tvrtki.

Žustra rasprava razvila se po pitanju rušenja cijena između Tine Jakaše iz HEP-a te ostalih sudionika. “Kad je cijena struje bila visoka, nikom nije bili zanimljivo doći na tržište, pitanje je zašto su svi igrači došli kad je cijena pala, zašto sa slovenskog tržišta dolaze na hrvatsko u trenutku u kojem su u Sloveniji porasle cijene. Najavljivao je GEN-I da će sniziti cijene za 30 posto, no to očito nije bilo moguće”, kazala je Jakaša.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Damping, damping!

Golob je objasnio da u najavljeno snižavanje cjena za kućanstva od 30 posto ulazi i jedan mjesec besplatne usluge kojom je njegova tvrtka planirala privući kupce. Naveo je i kako je njegova tvrtka dosad prikupila 15 tisuća zahtjeva građana koji žele promijeniti opskrbljivača. Nada se da će do kraja godine uspjeti privući planiranih 20 tisuća kupaca u kućanstvima. “Uobičajeno je da kad dođe prvi alternativni opskrbljivač bivši monopolisti viču: damping! Kad smo u siječnju najavljivali niže cijene za 12 posto, HEP je vikao: damping, a kad su oni počeli snižavati cijene, prestalo se govoriti o dampingu. Sad smo i dalje od HEP-a jeftiniji za 10 posto”, istaknuo je Golob.

Zdravko Ivčić, direktor NOX grupe, upozorio je: “Bojim se da kupci ne zaključe da su badava mijenjali opskrbljivača, jer im on zbog loše tehnološke prilagodbe ne može pružiti bolju uslugu. Ako kupac ima iz mjeseca u mjesec problem s računima, kako je to bilo u slučaju liberalizacije TK tržišta, ljudi će imati mjesta za sumnju. Apeliram na sve igrače da u svim situacijama cijene kupca, te da ne igraju ispod stola”, poručio je.

Alternativni opskrbljivači očekuju da će HERA požuriti s prilagodbom i pregovorima s HEP-om kako bi do početka 2014. kupci mogli dobivati jedinstvene račune za struju. Sudionici panela upozorili su na to da metodologija utvrđivanja energije uravnoteženja predstavlja previsok “izmišljeni trosak” za opskrbljivače, a cijenu će na kraju platiti kupci.

Tržište nafte nedovoljno liberalizirano

Lukoil prijeti zaustavljanjem ulaganja

Zbog rasta trošarina na gorivo i sve niže profitabilnosti poslovanja u Hrvatskoj, u kojoj je liberalizacija tržišta naftnih derivata tek na papiru, Lukoil ozbiljno razmišlja o tome da zaustavi planirane investicije u Hrvatskoj, najavio je Nikolaj Ivčikov, direktor Lukoila Hrvatska, na panelu o budućnosti naftne industrije. “Nije isključeno da zbog politike Vlade mi budemo prvi kojki će odgoditi planirane investicije, ponajprije zbog visokih trošarina, ali i ostalih uvjeta poslovanja, birokracije i sustava regulacije te nejasnih smjernica hrvatske ekonomije i promoviranja monopolista. Hrvatska Vlada treba odlučiti hoće li cijene goriva određivati tržište, ili regulatori. Spremni smo za konstruktivne razgovore, no dosad nismo naišli na razumijevanje”, istaknuo je Ivčikov, otkrivajući da za otvaranje benzinske crpke u Hrvatskoj treba izvaditi 41 papir, s tim da se većina dozvola obnavlja.

Stavove šefa Lukoila Hrvatska dijele i u Crodux derivatima, dok su u Ini očekivano blaži prema državi. “Vlada neizvjesnost i pitanje je hoćemo li imati i jedan posto zarade. Nemamo vremena čekati do kraja godine , obratili smo se HUP-u i Ministarstvu gospodarstva, no sve je završilo istupom ministra Linića”, rekao je Branko Poljak, direktor veleprodaje. Osvrnuvši se na kritike o nedovoljnoj liberalizaciji tržišta, izvršni direktor Inine maloprodaje Darko Markotić prisjetio se da je Ina 2000. imala sto posto udjela koji je došao na 70 posto u veleprodaji te 55 posto u maloprodaji. Istaknuo je da je Ina pri kraju investicijsklog ciklusa od 350 milijuna kuna u sustav maloprodaje.

Oštar je bio istup Mladena Čobanova, direktora Zavoda za ispitivanje kvalitete, koji je upozorio da je u posljednje dvije godine hrvatsko tržište ostalo bez kontrole kvalitete goriva. “Država se i te kako dobro brine za opskrbljivače naftnih derivata: zakonom ih je oslobodila nadzora kvalitete goriva i oni sami pišu o svojoj kvaliteti. Posao kontrole u slučaju prijave lošeg goriva povjeren je inspektorima koji nisu dovoljno educirani i nemaju novca za provedbu kontrole. Nitko ne kontrolira ni ukapljeni naftni plin, a otkad smo u EU, gleda se samo ono što ulazi iz BiH i Srbije”, kaže Čobanov. Gordana Sekulić iz Janafa navela je da je ta tvrtka od 2007. u kvalitetu svojih spremnika uložila oko dvije milijarde kuna.

Plin: još nije vrijeme za alternativce

Crodux plin cilja na kućanstva

Za razliku od tržišta električne energije, koje je liberalizirano tek nedavno, tržište prirodnoga plina formalno je otvoreno još 2008. No, još nijedan tarifni potrošač, odnosno kućanstvo, nije promijenio opskrbljivača. Ako je suditi po rečenom na panelu “Stiže jeftiniji plin. Tko preživi, pričat će…”, kućanstva će još nekoliko godina pričekati na alternativne opskrbljivače plina. “Nismo još spremni za ulazak na tržište kućanstava jer je za to potrebna puno veća logistika i investicija u skladišta plina i slično. Tko god uđe u taj segment, mora biti vrlo spreman na izazove“, poručio je Pavao Vujnovac, direktor Prvog plinarskog društva, u raspravi na kojoj su još sudjelovali i Nataša Vujec, direktorica Crodux plina, Mladen Čavić, pomoćnik predsjednika Uprave Plinacra, Ivana Ivančić, direktorica sektora prodaje u Podzemnom skladištu plina, te Davorka Tancer, direktorica tvrtke Prirodni plin. Kako kaže Tancer, postoji bojazan da bi u slučaju otvaranja tržišta cijena plina za kućastva bila i veća jer su kućanstva najzahtjevniji potrošači.  “U skoroj budućnosti ne vidim veliko otvranje prema kućanstvama, iako to ovisi i o zakonskoj regulativi“, dodala je Tancer. Ipak, Nataša Vujec kaže kako su u Crodux plinu zainteresirani za ulazak na tržište opskrbe kućanstava, ali vrijeme će pokazati u kojem trenutku.