Dok čeka hoće li joj novi vlasnik postati Erste ili OTP, Hrvatska poštanska banka objavila je da je do kraja rujna zaradila 73,8 milijuna kuna profita. Novog vlasnika čeka analiza kako integrirati banke, a dobar rezultat, u uvjetima pada kamatnih prihoda, nije naodmet.

S krajem rujna adekvatnost kapitala HPB-a smanjena je za 1,6 postotnih bodova, na 13,3%, što je i dalje dovoljno iznad zakonskog minimuma (12%). Niža stopa kapitaliziranosti posljedica je “isteka roka uključivanja hibridnog instrumenta u iznosu od 150 mil. kn u jamstveni kapital”. Riječ je o depozitu Croatia Lloyda i Croatia osiguranja (CO), koji je u srpnju 2009., netom prije afere Bankomat, spasio HPB od propasti. Kako su malverzacije bivše Uprave na čelu s J. Protegom i I. Sladonjom donijele milijunske štete HPB-u, regulator je tražio smjenu. Nakon uplate depozita Protega je ekspresno smijenjen, a banku je preuzeo Čedo Maletić. Istraga je rezultirala Proteginim uhićenjem u siječnju 2010., a pošto je dva puta vraćena na doradu, u veljači 2013. optužnica protiv njega i još devetero optuženih je potvrđena i sudit će im se za nanošenje 225 mil. kn štete HPB-u.

Spas banke 2009. skupo je plaćen hibridnim depozitom. Croatia Lloyd pristao je, očito po političkom diktatu, dati 150 mil. kn uz čak 11% godišnje kamate, što znači 16,5 milijuna kuna godišnje. Kako se hibridni depozit računa u kapital, vlasnik ga ne može povući, za što dobiva kompenzaciju u kamati. Problem nastaje ako adekvatnost kapitala padne ispod 75% zakonskog minimuma: depozit se automatski pretvara u kapital, a klijent postaje dioničar, što se nedavno dogodilo Zagrebačkoj nadbiskupiji u Kabi. Godinu dana prije formalnog dospijeća depozit se više ne može računati u jamstveni kapital, što se u slučaju HPB-a sada dogodilo. No, uz novoga kupca kapital ne bi smio biti problem.