U sljedećih 25 godina očekuje se značajan pad europskog udjela kako u svjetskoj populaciji, tako i u globalnom BDP-u. Znači li to da će oslabljena Europa postati žrtvom nadolazećih sila 2040-ih?

Imajući u vidu da izgledi Europe u budućnosti uvelike ovise o vanjskim čimbenicima, prilikom špekulacija o njezinoj budućnosti moraju se uzeti u obzir globalni uvjeti. Jedno se doima izvjesnim: iako je svjetska financijska kriza 2008. godine iznijela na vidjelo vrlo opasne mane u sustavu slobodnog tržišta, tržišna ekonomija će ipak, čini se, ostati norma i u desetljećima pred nama. Štoviše, s obzirom na to koliko je teško izvući se s međunarodnih tržišta protekcionizam širokih razmjera nije vjerojatan. No gotovo da i nema sumnje u to da će nove regulacije, uključujući one financijske i komercijalne, kao i porezne reforme te pravila unutar socijalnog sustava sadržavati protekcijske mjere, osobito za neke zemlje i blokove zemalja.

Ekološki standardi

Istodobno će potreba za borbom protiv gospodarske krize i klimatskih promjena, zajedno s još nizom drugih svježih inicijativa, direktiva i znanstvenih postignuća dovesti do značajnog napretka prema "zelenijoj" poljoprivredi, industriji, prijevozu, građevinskom sektoru, energiji i slično. Dakle do 2040. ekološki standardi postat će pokazatelj ukupne konkurentnosti nekog gospodarstva.

U tom smislu je Europa u jako dobrom položaju kada je riječ o konkurentnosti u svjetskoj ekonomiji budućnosti. No dok se bori prevladati krizu, dinamična tržišta u usponu mogla bi je sustići i prestići. U konačnici, do 2040. mnoga će se tržišta danas u usponu, točnije ona koja uspiju odagnati stagnaciju ili kolaps uspješnim rješavanjem nemalih izazova s kojima su suočena, do kraja "uspeti". A jaz između razvijenih i onih u razvoju zamijenit će razlika između jakih i slabih gospodarstava, dok će Rusija i dalje ostati zaseban slučaj. U geopolitičkom smislu mogući su brojni scenariji. Prema izvješću objavljenom u SAD-u, udio država Zapada u globalnom dohotku do 2030. smanjit će se upola s današnjih 56%, što daje naslutiti da će Europa i u godinama pred nama biti u nezavidnoj situaciji. Naravno postoji i mogućnost kraha Amerike te obnove Europe, iako se to čini malo vjerojatnim. Usprkos tomu, Europska unija mogla bi osnažiti svoju globalnu moć utjecaja strateškim savezom s Rusijom ili dogovorom o europsko-sredozemnom partnerstvu s Turskom i tranzicijskim zemljama južnog Sredozemlja i Afrike.

U drugom scenariju SAD i Kina uspostavljaju G2 ili u skupinu uključuju i EU pa ona postane dio G3 kao pandan BRICS-u (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika). No oba ova ishoda nose sa sobom rizik geopolitičke destabilizacije, s obzirom da oba od Kine zahtijevaju značajna demokratizacijska nastojanja. Nadalje, postoji i mogućnost multipolarnog sustava u kojemu mjesta ima za 12 do 15 sila (uključujući SAD, Kinu, Japan, Rusiju, Europu, Indiju, Brazil, Meksiko, Savez tihooceanskih država, ASEAN, Južnu Afriku i Nigeriju). No iako bi se u takvom sustavu konkurencija dovela u ravnotežu, manjkalo bi mu jako središte kao jamstvo sigurnosti. U cijelom ovom nizu mogućih budućih ishoda jedna se stvar ističe, a to je neizvjesnost uloge Europe u globalnom sustavu budućnosti. Želi li spriječiti neumoljivi pad, Europa će morati donijeti vrlo jasne odluke glede tri temeljna pitanja.

Konkurentno okružje

Prvo, EU mora odrediti kako riješiti krizu eurozone. Uspješan plan mora uključivati način na koji će Europa postati snažnija i još više integrirana, iako se to ne mora nužno ostvariti kroz savezni ustroj koji bi neupitno naišao na svekoliki otpor javnosti. Velika Britanija bi neupitno odabrala ostati članicom EU u sastavu od 28 ili 30 država, a i Turska bi mogla poželjeti pridružiti se takvoj Europi.Drugo, čelnici država članica moraju postići dogovor o granicama državnog suvereniteta koji bi se prebacio na EU te pridobiti potporu glasača za takav plan. I treće, moraju odrediti koliko daleko ići s proširenjem, što podrazumijeva i jasniju podjelu između EU i eurozone.

Jednostavnija online kupovina

Nema više traženja gotovine: Dostavljaču sada možete platiti karticom

Kibernetička sigurnost

Pregled programa treće Span Cyber Security Arene

Ako se ova pitanja ne riješe, a čelnici EU nastave ne uspijevati u ostvarenju cilja "više Europe" uz Europljane koji sve žustrije odbijaju taj pojam, Europa će jednostavno nastaviti prelaziti iz krize u krizu. Možda se neće raspasti, ali neće ni procvasti, a sve zbog nedostatka stabilnog, održivog i učinkovitog institucijskog ustroja sa strogo određenim i prihvaćenim granicama. Prije svega, europska politička elita mora građanima ponuditi jedino što možda može dovesti do slaganja o budućnosti EU, a to je kraj prekomjerne standardizacije i preuzimanja državnog suvereniteta putem previše detaljnih zakonskih pravila. Mora se uspostaviti djelatan europski sustav koji će služiti interesima Europljana u globalno konkurentnom okružju i biti temelj za multilateralne pregovore u godinama koje su pred nama. U suprotnom slučaju, obnova Europe pokazat će se kao ništa doli uzaludne iluzije.

© Project Syndicate/Europe's World, 2013.