S proračunom za iduću godinu koji Vlada namjerava uputiti Saboru do kraja studenoga očito opet treba računati s bildanjem prihodne strane proračuna – što novim ili povećanjem postojećih poreza, što podebljavanjem prihoda od imovine.

Govoreći o izvješću statističkog ureda Europske unije o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države od 2009. do 2012. ministar financija Slavko Linić zasad je ostavio otvorenim pitanje hoće li se pritom kod najizdašnijeg poreza, PDV-a, zadržati na povećanju međustopa ili će se ići i na opću stopu. No, zato je otklonio svaku sumnju u to da je skori ulazak Hrvatske u postupak prekomjernog deficita neizbježan.Mada ne voli usporedbe sa svojim prethodnicima, zazvučalo je poznato kad je rekao kako na rashodnoj strani dogodine nema manevarskog prostora koji bi omogućio smanjenje proračunskog manjka ispod pet posto BDP-a.

To ne znači da neće biti daljnih rezova i ušteda, ali tu nema previše mogućnosti, ističe Linić navodeći kako je to veoma kompleksno kod svih ključnih kategorija rashoda. Primjerice, najveći deficit 'proizvodi' mirovinski sustav – izdaci su 36 milijardi, a doprinosima se prikupi upola manje, no istodobno čak 80 posto umirovljenika ima mirovine manje od prosječne (2330 kuna). Zbog toga se ustraje na usklađivanju starosnih mirovina, dok se uštede traže u ostalima. No, neto efekt ušteda na toj proračunskoj stavci time je približno nula. Kod subvencija poljoprivredi kvaka je u međuovisnosti s tzv. financijskom omotnicom, teret brodogradnje pitanje je preuzetih obveza, itd. Koji tempo fiskalne prilagodbe će tražiti EK, zasad je teško reći, ali on se u slučaju nekih drugih članica u novije vrijeme kretao oko 0,5 (pa do 0,8) postotnih bodova BDP-a godišnje, što bi u našem slučaju značilo smanjenje deficita opće države za oko 1,7 milijardi kuna. 

Razina javnog duga
To su približno i preporuke za godišnje smanjenje razine javnog duga u odnosu na BDP. Premda se na prvi pogled smanjenje za oko 1,7 milijardi kuna ne čini mnogo u odnosu na razinu javnog duga od oko 190 milijardi, to nije nimalo jednostavno jer podrazumijeva zapravo proračun bez deficita ili sa deficitom, ali uz prihode od prodaje imovine koji će od deficita biti veći za oko dvije milijarde. Na kolikom će smanjenju deficita i duga opće države inzistirati korektivni mehanizam (EDP) znat će se kad Europska komisija za oko tri mjeseca izađe s preporukama.Jučerašnje Eurostatovo fiskalno izvješće, koje ima širi obuhvat od nacionalnog računskog plana ministarstva financija, analitičare uglavnom nije iznenadilo. Točnije, očekivali su prebacivanje dijela proračunskih rashoda iz 2012. u 2011. i 2010. godinu, uz istodobno uključivanje nekih državnih tijela i agencija, od HRT-a ili HŽ infrastrukture. U 2011. godini je prebačeno više od sedam milijardi kuna obveza za brodogradnju, a na 2010. još 1,8 milijardi. 

Konsolidirani dug
U konačnici je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,3 milijarde kuna ili 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,3 milijarde kuna, ili 55,5 posto BDP-a. EDP mehanizam EU-a, podsjetimo, teži svođenju proračunskog manjka ispod 3, a javnog duga ispod 60 posto BDP-a.