Proračunski manjak u eurozoni i 28 zemalja članica Europske unije smanjen je u 2012. u usporedbi s godinom ranije, dok je javni dug povećan, a isti trend zabilježila je i Hrvatska, pokazalo je danas izvješće europskog statističkog ureda Eurostata.

Tako je proračunski manjak u 17-članoj eurozoni iskazan udjelom u BDP-u u 2012. u prosjeku iznosio 3,7 posto, u usporedbi sa 4,2 posto u 2011. godini. U EU28 lani je iznosio 3,9 posto BDP-a, nasuprot 4,4 posto u 2011. godini.

U Hrvatskoj je, prema prvom fiskalnom izvješću koje je izradio Državni zavod za statistiku a na svojim internetskim stranicama objavio Eurostat, proračunski manjak izračunat po metodologiji europskog statističkog ureda, u prošloj godini iznosio 5,0 posto BDP-a, što znači da je smanjen u odnosu na 2011. kada je dosegnuo 7,8 posto BDP-a.

To pokazuje da je udio hrvatskog proračunskog manjka u BDP-u u 2012. godini, kao i prosječan udio manjka i u eurozoni i u EU cjelini, iznad gornje dopuštene granice od tri posto BDP-a, koja je propisana kriterijima iz Maastrichta.

S druge strane, javni dug 17 zemalja članica eurozone i 28-članog EU-a, promatran u odnosu na BDP, lani je povećan u odnosu na godinu ranije.

Tako je u eurozoni u prosjeku iznosio 90,6 posto BDP-a krajem prošle godine, nasuprot 87,3 posto u 2011. godini. U EU28 istodobno je dosegnuo 85,1 posto BDP-a, dok je u istom razdoblju godine ranije iznosio 82,3 posto.

U Hrvatskoj je udio javnog duga u BDP-u također uvećan te je krajem prošle godine dosegnuo 55,5 posto BDP-a, u usporedbi sa 51,6 posto koliko je iznosio krajem 2011. godine.

To pokazuje da je Hrvatska po udjelu javnog duga u BDP-u u okvirima gornje dopuštene granice javnog duga propisane kriterijima iz Maastrichta, odnosno ispod 60 posto BDP-a, a i osjetno ispod prosjeka u eurozoni i EU u cjelini.

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Među 28 zemalja članica EU-a najniži proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u bilježile su u 2012. Estonija i Švedska, obje po 0,2 posto BDP-a. Slijedi Luksemburg s 0,6 posto i Bugarska s 0,8 posto. Jedino je Njemačka zabilježila proračunski višak, i to od 0,1 posto BDP-a.

Prema izvješćima državnih statističkih ureda zemalja članica koje je Eurostat objavio na svojoj stranici, sedamnaest zemalja članica EU-a, uključujući i Hrvatsku, imalo je u 2012. manjak veći od tri posto BDP-a, pri čemu je najveći zabilježen u Španjolskoj, od 10,6 posto. Slijedi Grčka s devet posto, Irska s 8,2 posto, te Portugal i Cipar, s po 6,4 posto.

Hrvatska se nalazi u skupini 15 zemalja koje su u 2012. zabilježile poboljšanje u bilanci proračuna u odnosu na 2011., kroz smanjeni deficit. U 12 zemalja stanje se pogoršalo a u jednoj ostalo nepromijenjeno.

Što se tiče javnog duga, najnižu je razinu među 28 zemalja članica EU-a na kraju 2012. bilježila Estonija, od 9,8 posto BDP-a. Slijedi Bugarska s udjelom duga u BDP-u od 18,5 posto, Luksemburg s 21,7 posto i Rumunjska s 37,9 posto.

U četrnaest zemalja članica EU-a javni dug premašivao je 60 posto BDP-a, najvišu dopuštenu razinu u EU. Najveći je zabilježen u Grčkoj, od 156,9 posto BDP-a, te Italiji, 127,0 posto, Portugalu, 124,1 posto, i Irskoj, 117,4 posto.

Kako pokazuju podaci koje je objavio Eurostat, udio duga smanjen je u 2012. u odnosu na 2011. u šest država članica a povećan je u njih 22, uključujući Hrvatsku.