Prijepori oko prijedloga izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju ne staju. Nakon što su iz Udruge Franak oštro napali i Hrvatsku udrugu banaka i Hrvatsku narodnu banku koje su, svaka iz svog kuta, iznijeli primjedbe na predložena zakonska rješenja – prije svega, ona vezana uz korisnike kredita u švicarskim francima – ponovno se oglasio HUB.

“Neistinita je i netočna tvrdnja da su banke ostvarile milijarde profita na navodno nezakonito povećanim kamatama”, kažu u udruzi banaka, ističući kako se dovoljno puta ponovljenu laž počne tretirati kao činjenicu pa u tome vide i mogući razlog što je i Ministarstvo financija prihvatilo sličnu retoriku.

"Ni prije ni poslije pojave recesije banke nisu nezakonito mijenjale kamatnu stopu. Sve promjene poslije 2009. nastale su zbog značajnog povećanja troška financiranja uslijed višestrukog rasta premije rizika zemlje. No, vodeći računa o otplati kredita, banke nisu niti sav trošak skupljeg zaduženja u cijelosti prenijele na svoje klijente. Čak i danas kada je CDS Hrvatske ponovo u rastu, kamatne stope na kredite građanima uglavnom ostaju na razinama prije krize”, ističu u Udruzi banaka.

Povrat na kapital (ROE) hrvatskih banaka, podsjećaju, već je više od 5 godina ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe. Trenutan ROE iznosi 3,5 posto i daleko je ispod cijene po kojoj se država zadužuje, što je dugoročno neodrživo i ne pomaže razvoju gospodarstva ni oporavku državnih financija, naglašavaju u HUB-u.

Umjesto stalnog ponavljanja paušalnih ocjena o bankarskom poslovanju, kažu, težište rasprave treba argumentirano usredotočiti na konkretne nedostatke posljednjih izmjena ZPK koje ne donose olakšanje za sve dužnike kredita u CHF, kao što se to najavljuje. “Upravo suprotno, one donose nepravedno nejednak tretman među dužnicima koji većem broju korisnika neće donijeti najavljivano drastično manje anuitete”.

Situacija u kojoj su se s pojavom financijske krize i recesije našli posebice dužnici u švicarskim francima, posljedica je svjetskih tržišnih kretanja, a ne ničije samovolje. Ističući to, u HUB-ovu se priopćenju podsjeća i što su sve banke poduzimale za to vrijeme pokušavajući im olakšati.

S tim u vezi navode “barem pet vrlo konkretnih poteza”:

– produženje roka otplate kredita,

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

– otplata umanjenog iznosa glavnice (do 50%) u idućih 5 godina,

– odgođeno potraživanje uz fiksiranje tečaja CHF-a na 5,8 HRK za 1 CHF

u idućih 5 godina,

– odgoda otplate kredita (tzv. moratorij) na 6 mjeseci u slučaju

gubitka prihoda ili smanjenih prihoda,

– neki su klijenti iskoristili i mogućnost konverzije valute u euro.