Hoće li analitičari prestati proglašavati Hrvatsku rajem skrivenih nameta? Upravo je danas prilika za odgovor budući da je jedna od centralnih tema bipartitnih razgovora Vlade i HUP-a postojanje 80-ak neporeznih prihoda koje lokalna administracija ubire po osnovi posebnih propisa, a lani je tako od gospodarstva naplaćeno pet milijardi kuna. Vladu će na muke staviti HUP-ovi prijedlozi koji podrazumijevaju radikalniji zahvat u porezni sustav, koji je suprotan njezinoj odluci da decentralizira dio javnih prihoda. Poslodavačka udruga otvara temu porezne reforme sa zahtjevom za uvođenje imovinskih poreza umjesto komunalnih naknada i sličnih pristojbi, a za to ima podršku ekonomskih stručnjaka. To će dodatno staviti vladajuću stranku pred jedan od najvećih političkih izazova uoči izbora. Jedinstveni porez na imovinu zamijenio bi, prema tome, četiri nepotrebna i fiskalno neizdašna imovinska poreza u koje spadaju korištenje javnih površina, neobrađeno obradivo poljopivredno zemljište, nekorištene poduzetničke nekretnine te nesagrađeno građevinsko zemljiše. Novi bi imovinski porez obuhvatio i brojne naknade, na prvom mjestu su komunalne, i doprinose, a koje imaju sva obilježja poreza na imovinu. Umjesto, dakle, namjere Vlade da podijeli dio poreza s lokalnim jedinicama u godini izbora, a posebice se to tiče poreza na dohodak, HUP predlaže da se mijenjaju udjeli u raspodjeli neporeznih prihoda. Analitičari potvrđuju Poslovnom dnevniku da osim poreza postoji niz skrivenih nameta koji nisu u središtu političke niti pozornosti javnosti. Smatraju da je Hrvatska zrela da umjesto 80-ak naknada i skrivenih pristojbi uvede jedan porez na imovinu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu