Maja i Zoran Horvat otvorili su još 1993. godine u Konjščini ribarnicu od dvadesetak kvadrata i odlučili krenuti u vlastiti biznis jer Maja nije mogla naći posao. Zoran je dao otkaz u tada već posrnulom Elkonu iz Zlatar Bistrice i okrenuo se poduzetništvu.

Po struci strojobravar, pokazao se uspješnim poduzetnikom i menadžerom. U desetak godina postao je najveći i zasad jedini Zagorac koji ima tvornicu za preradu i pakiranje smrznute ribe i ostalih morskih proizvoda. Uz ribu, Horvati manjim dijelom prerađuju i distrubuiraju smrznuto povrće te njoke koje sami proizvode.

Ribarnicu na konjščinskoj tržnici Horvati su imali samo tri-četiri godine, ali kako se nije pokrivala, okrenuli su se distribuciji smrznute hrane za veće kupce, ugostitelje i tvorničke restorane. Kada su podigli prvi mali pogon s hladnjačom i skladištem, već su opskrbljivali male trgovine u okolici i regiji. Kasnije su se proširili na velike trgovačke centre. Ukupan prihod tvrtke ZMH Horvat u prošloj godini dosegnuo je 75 milijuna kuna, a ove godine bit će, procjenjuju, veći najmanje deset posto.

U novom pogonu

U današnjoj tvornici na godinu prerade više od tri tisuće tona ribe, lignji i ostalih morskih plodova, od čega četvrtinu izvezu u Sloveniju, Mađarsku, Italiju, Srbiju, BiH i Crnu Goru. U Hrvatskoj se pak ti proizvodi pod vlastitom robnom markom Frozy mogu kupiti u svim trgovačkim lancima, osim u Konzumu, koji preferira Ledo. No, zato u Konjščini rade i robne marke za druge trgovačke lance, čak i one u drugim državama u regiji.

Ukratko, izvoz raste posljednjih godina više od prodaje na domaćem tržištu, a najveći strani kupci postali su im Slovenci. Dio kupuju trgovački lanci, a dio lokalni distributeri koji opskrbljuju restorane i hotele. Novi pogon na sadašnjoj lokaciji počeli su graditi 2000. godine, preselili su se nakon dvije godine.

"Nismo odjednom napravili sve", kaže naš sugovornik i objašnjava: "Pet puta smo se proširivali i sada imamo šest tisuća četvornih metara proizvodno-skladištnog prostora, a počeli smo s pogonom od 700 kvadrata, u kojem smo 2002. godine prerađivali samo smrznutu ribu, koju smo počeli nabavljati s Jadrana i iz uvoza. U Konjščini se riba i ostali morski proizvodi prerađuju i pakiraju, a od 2004. godine proizvodimo i njoke. No, najjači smo u preradi mekušaca i riba, što dosta izvozimo. U odnosu na prošlu godinu prodaju na stranom tržištu povećali smo više od 30 posto", rekao je Horvat.

Ciljaju na 100 zaposlenih

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"ZMH Horvat ima trenutačno 97 zaposlenih i ovaj mjesec prelazimo stotku", otkriva nam Maja Horvat. Horvatima problem nije tržište nego kapaciteti. Za usporedbu, 2008. imali su 39 zaposlenih, a lani sedamdesetak, dok će sada, kažu, svaki tjedan primati po nekoliko ljudi kako bi otvorili rad u dvije smjene. Dogodine Horvati kreću u nove investicije iako su u ovoj godini investirali već oko pet milijuna kuna u proširenje skladišta smrznutih proizvoda za oko tisuću kvadrata.

Najveće su ulaganje imali prije dvije godine, kad su u nove kapacitete investirali 20-ak milijuna kuna. "Imamo planova, no ne bih govorio puno unaprijed", kaže Horvat. Priznaje kako se nisu javili čak na neki od pretpristupnih fondova Europske unije jer im se žurilo, a procedure za povlačenje sredstava trajale bi predugo. 

Vlastita robna marka Frozy

Kupci Konjščinu tražili na obali

S robnom markom Frozy Horvati su krenuli sa željom da budu prepoznatljivi na stranom tržištu. Ljudi ne znaju gdje je Konjščina i Horvat voli za ilustraciju prepričavati anegdotu iz Biograda na moru: njihovi kupci u jednoj su trgovini tražili po karti sve uz obalu mjesto Konjščinu, ali nikako je nisu mogli naći. Smrznutu sardelu nabavljaju na Jadranu, paniraju je i takvu prerađenu prodaju. Ostale ribe i mekušce nabavljaju najčešće iz uvoza. Lignje, primjerice, koje su jedan od udarnih proizvoda, u Konjščini se čiste i prerađuju. U Jadranu nema dovoljno ribe čak ni za hrvatsko tržište, a cjenovno su razlike goleme između uvozne i ribe iz Jadrana.