Svi oni poduzetnici koji smatraju da su njihovi konkurenti korisnici nezakonito dodijeljene potpore, odnosno potpore koja nije odobrena na propisani način, mogu pokrenuti privatne tužbe pred nadležnim domaćim sudom i tako zaštititi svoj položaj na tržištu.

Domaći sud, odnosno trgovački sudovi, u slučajevima u kojima odlučuju, pa tako i kod predstečajnih nagodbi ili stečajnih postupaka, u slučaju dvojbi mogu od Europske komisije zatražiti mišljenje predstavlja li određeni reprogram, otpis duga prema državi i slično državnu potporu za koju je potrebno odobrenje odnosno ocjena sukladnosti s člankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije  (UFEU), i to prije konačne odluke suda u konkretnom postupku!

Riječ je o novim mogućnostima za snažniju suradnju na relaciji Europske komisije i nacionalnih sudova, pa tako i hrvatskih, koje ovise o nizu faktora. Između ostalog i o tome hoće li se pojaviti takvi procesi. Detalje o novim opcijama koje mogu itekako biti zanimljive za poduzetnike, ali i pravosudni aparat – suce i odvjetnike, te samu državu, donosi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u svojem listopadskom newsletteru koji je danas objavljen.

Glavni naglasci su upravo stavljeni na nove mehanizme suradnje, pa prema Agenciji, u primjeni članka 107. (1) i članka 108. UFEU nacionalni sudovi mogu zatražiti od EK informacije ili očitovanje o pitanjima koja se odnose na primjenu propisa o državnim potporama. Štoviše, Europska komisija može i na vlastitu inicijativu dostavljati pisana očitovanja sudovima država članica koji su nadležni za primjenu propisa o državnim potporama. Kako navode iz AZTN-a, takva se očitovanja mogu dati i u usmenom obliku, ako se sud s time složi. No, radi pripreme traženog očitovanja, Komisija može i zatražiti od suda da joj dostavi dokumente kojima raspolaže, a odnose se na konkretan slučaj. Pritom je Komisija u obvezi izvijestiti državu članicu o čijem se sudu radi, o svojoj namjeri davanja očitovanja, a prije nego što ga službeno podnese.

Navedene oblike tjesnije suradnje omogućile su, kako navodi Agencija, izmjene i dopunama dviju uredbi koje su ključne za provedbu sustava kontrole državnih potpora u EU, a koje su provedene tijekom ovog ljeta. Agencija podsjeća da se suradnja Europske komisije i nacionalnih sudova država članica EUi inače temelji na odredbama UFEU. Detaljno je opisana u Priopćenju o suradnji između nacionalnih sudova i Komisije na području državnih potpora (95/C 312/07), te u Priopćenju Komisije o primjeni propisa o državnim potporama od strane nacionalni sudova (2009/C 85/01). No, novi korak u pravcu intenziviranja suradnje vezan je uz srpanj 2013. godine kada je Europsko vijeće usvojilo izmjene i dopunu dviju ključnih uredbi iz sustava kontrole državnih potpora u EU. Radi se o dopuni Uredbe Vijeća broj 659/1999 od 22. ožujka 1999. o detaljnim pravilima za primjenu članka 108. UFEU i o dopuni Uredbe  Vijeća broj 994/98 od 7. svibnja  1998. godine o primjeni članka 107. i članka 108. UFEU na pojedine kategorije horizontalnih državnih potpora. Izmijenjene uredbe počet će se primjenjivati dvadesetog dana od dana objave u Službenom Glasniku EU, navodi AZTN. 

Kako Agencija navodi, u primjeni propisa o državnim potporama nacionalni sudovi imaju zadaću štititi prava pojedinaca koja su ugrožena dodjelom nezakonite državne potpore. To znači, s jedne strane, da svaka stranka koja smatra da je u određenom konkretnom slučaju potpora dodijeljena bez odobrenja EK može se obratiti nadležnom sudu države članice za zaštitu svojih prava odnosno naknadu štete, dok s druge strane postoji obveza suda da u postupku utvrdi je li određena potpora dodijeljena sukladno člancima 107. i 108. (st. 3)  UFEU , odnosno acquisu o potporama ili još konkretnije, je li ona propisno prijavljena EK i potom odobrena. Pritom kaže da sudovi imaju pravo tumačiti što se smatra potporom u skladu sa člankom 107. UFEU. Kako Agencija napominje, uloga je nacionalnih sudova da štite pravo konkurenta – oštećene strane, koji trpe posljedice korištenja nezakonite potpore bilo da se radi o potpori koja je dodijeljena prije nego što je odobrena od strane Komisije (prekršena obveza „mirovanja“) odnosno potpori koja je dodijeljena a da uopće nije ni prijavljena Komisiji radi dobivanja odobrenja. Oštećene strane mogu ostvariti svoja prava tužbom protiv države članice koja je dodijelila takvu potporu pred nadležnim nacionalnim sudom. Pravna sredstva koja stoje na raspolaganju nacionalnim sudovima uključuju nekoliko stvari: sprječavanje isplate nezakonite potpore, povrat nezakonite potpore (neovisno o njezinoj usklađenosti), povrat kamata na nezakonitu potporu, naknadu štete za konkurente i ostale treće strane te privremene mjere protiv nezakonite potpore.