Crnogorski parlament usvojio je Zakon o potvrđivanju Sporazuma između vlade Crne Gore i Kine o unapređenju suradnje u izgradnji infrastrukture.

Sporazum je uvjet kineskog ulaganja u autocestu Bar-Boljare vrijedne 2,7 milijardi eura koju je crnogorska vlada odredila kao strateški projekt i za koji se još uvijek bore i hrvatske građevinske tvrtke koje u njemu vide kao izlaz iz velike građevinske suše na domaćem terenu. Upravo je taj projekt svojevremeno bio i dio razgovora bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor i njezinog crnogorskog kolege Mile Đukanovića. Iako je sporazum s kineskim kompanijama potpisan još u lipnju 2011. godine, bilo je neophodno napraviti aneks tog ugovora. Ivan Brajović, ministar prometa i pomorstva Crne Gore objasnio je za Pobjedu: "Zato što se posao neće raditi na temelju koncesija, nego kredita po povlaštenim uvjetima koje daje kineska Exim banka". Pojasnio je da će izvođački ugovor i financijski ugovor biti predmet rasprave u parlamentu, kao i zakon o autocesti. Crna Gora ima Zakon o koncesiji za autocestu Bar-Boljare, a morat će napisati i zakon o autocesti u kojem će precizirati sve ono što bude dogovoreno u ugovorima sa kineskim partnerima.

Povlašteni uvjeti
Vlada Crne još je u srpnju odlučila da ponuda koju su za gradnju autoceste dale kineske kompanije predvođene moćnom Kineskom kompanijom za telekomunikacije i infrastrukturu (CCCC) bude prvorangirana. One su za gradnju dionice Smokovac-Ulača-Mateševo ponudile 809 milijuna eura, što je velik novac u vrijeme kad zemlje u okruženju mogu teško naći takvog investitora. Crnogorske vlasti stoga su odlučile ugrabiti priliku i snažnije se povezati s kineskim kompanijama. Kineske investicije u svijetu često prati banka Exim koja će kreditirati 85 posto vrijednosti projekta dok bi ostatak od 121 milijun eura trebala osigurati država. Usto, iz vlade su poručili da će kredit dobiti po povlaštenim uvjetima uz 20-godišnji rok otplate i petogodišnji grace period uz fiksnu kamatu od dva posto. 

Neuspjeh politike
Za gradnju autoceste u igri je prije tri i pol godine bio hrvatski konzorcij kojega je sačinjavao Institut IGH, Konstruktor i Tehnika. Ulagači na Zagrebačkoj burzi budno su pratili događaje koji je u medijima nazvan "poslom stoljeća". Hrvatski konzorcij je, međutim, otpao jer nije uspio skupiti jamstva pa je neslavno propao pokušaj hrvatskih poduzeća da dobiju vrlo isplativ posao. U priču se umiješala i politika pa su dva državna vrha intenzivno pregovarala da se hrvatskom konzorciju da šansa budući da je prethodno na tenderu izabran kao najbolji ponuđač. Konzorcij ni nakon toga nije uspio dobiti jamstva pa je neslavno završio priču. Kineska spremnost da financira posao ipak bi mogao dati tračak nade hrvatskoj građevinskoj operativi da sudjeluje u gradnji crnogorske autoceste. Samo što ovaj puta neće morati pregovarati s crnogorskom, nego kineskom stranom.

Kineske investicije u građevinu posebno su vidljive u  Srbiji gdje su Kinezi odlučili ulagati u proširenje TE Kostolac. Hrvatska već dulje pokušava dovesti kineske ulagače koji bi bili spremni uložiti u infrastrukturne projekte. Iako se dolazak velikog kineskog novca najavljuje još od prošle HDZ-ove vlade još nije ušao u Hrvatsku u značajnijoj mjeri. Iako kinesko veleposlanstvo često zna reći da Hrvatsku gledaju kao na vrata prema Europi, za sada nisu pokazali otvoreni interes za ulaganje u riječku luku kao kineska vrata u Europu, što je najavljivano još prije četiri godine. Za sada se tek ispod glasa spominje da bi kineski ulagači mogli uložiti u gradnju nizinske pruge od Rijeke do Zagreba, iako u Vladi smatraju da bi taj projekt mogli financirati i uz izdašnu pomoć fondova EU. 

Kinezi mogu i zakazati

Kasni projekt Zemun-Borča

Most Zemun-Borča sa pristupnim putevima koji u Beogradu gradi kineska korporacija Putevi i mostovi, kasnit će najviše šest meseci, kažu kineski građevinari i dodaju da će se potruditi da ga završe u roku, odnosno u listopadu 2014. godine, javlja B92. Kineski izvođač radova potvrdio je da gradnja ovog mosta prema ugovoru može kasniti najviše do šest mjeseci i demantirao da su tražili još novca, kao što su to prethodno navodili pojedini srpski mediji. Objasnili su da projekt kasni zbog kašnjenja u otkupu zemljišta i zahtjeva investitora (grada Beograda) da se radi viša ograda na mostu.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti