U SAD-u uzlijeće tržište komercijalnih bespilotnih letjelica, koje bi prema procjenama do 2023. godine moglo doseći vrijednost od 12 milijardi dolara.

Civilna primjena ove tehnologije koja je dosad bila rezervirana za oružane snage i sigurnosne službe, unijet će revoluciju u niz sektora, od transporta pa sve do poljoprivrede.Bespilotne letjelice već sada dolaze u svim oblicima i veličinama, pa dok američka vojska koristi dronove veličine borbenog zrakoplova na Harvardu se razvija letjelica koja neće biti veća od pčele, piše The Financial Times.

Bespilotne letjelice posebno zanimaju i policijske snage, koje u njima vide jeftiniju zamjenu za helikoptere, a bostonska policija je objavila kako će maraton u tom gradu, nakon bombaškog napada ove godine, ubuduće nadgledati bespilotne letjelice.Veliku prednost ove tehnologije prepoznale su i logističke tvrtke, posebno zahvaljujući odličnim iskustvima američke vojske koja u proteklih godinu i pol u Afganistanu koristi bespilotni helikopter K-Max nosivosti 2700 kilograma. Američki startupovi već razvijaju letjelice koje će moći dostavljati lijekove i ključne namirnice na loše prometno povezana mjesta, a razmatra se i gradnja flote bespilotnih letjelica za dostavu pošte ili pak hamburgera i pizza.

Ipak komercijalizacija bespilotnih letjelica najviše će obradovati američke farmere, čiji posjedi postaju sve veći, a dronovi bi bili idelano rješenje za nadzor bolesti i štete na usjevima, što bi im omogućilo selektivniju primjenu pesticida i navodnjavanja. Ipak, komercijalizacija ove tehnologije ima i svoje protivnike, koji svoj pristup pravdaju zaštitom osobnosti građana. Međutim, pitanje je koliko je taj argument održiv, posebno nakon podataka koje je objavio zviždač Edward Snowden kako američke tajne službe već ionako špijuniraju svakoga koga žele.

Europa

Ovisnost o SAD-u i Izraelu

Europske aeronautičke kompanije nimalo ne zaostaju u kapacitetima za projektiranje i gradnju bespilotnih letjelica za američkim konkurentima. Potvrdila je to i nedavna demonstracija Eurocopterovog bespilotnog helikoptera u zrakoplovnoj bazi u južnoj Francuskoj. No unatoč tome, letimičan pogled na bespilotne letjelice koje su u službi europskih vojski ukazuje na to kako su svi veći i napredniji sustavi proizvedeni u SAD-u ili Izraelu. Naime, europski proizvođači bespilotnih letjelica briljiraju u proizvodnji manjih dronova, no teško se upuštaju u često skupe i zahtjevne projekte razvoja složenijih sustava. To je i posljedica krize i nevoljkosti vlada da ulažu u razvoj takvih projekata. No, u posljednje vrijeme u EU se čuje sve više glasova koji pozivaju na zajednički razvoj dronova.