Polazeći od podataka koji odražavaju stanje u I. mirovinskom stupu, a to je 1,22 milijuna korisnika mirovina u odnosu na 1,45 milijuna osiguranika (omjer 1:1,19), razvidno je da se sustav nalazi u teškoćama, kao što je to slučaj i u većini europskih zemalja, kako zbog gospodarske krize, tako i zbog rastuće nezaposlenosti.

Rashodi za mirovine i mirovinska primanja iznosili su u 2012. godini 35,145 milijardi kuna (10,3 posto BDP-a), s time da su prihodi od doprinosa iznosili 19,3 posto (54 posto rashoda za mirovine), a ostalih 46 posto rashoda za mirovine financirano je iz državnog proračuna. Osim toga zabilježen je veliki broj invalidskih mirovina, čak 27 posto svih korisnika mirovina, dok je prosjek EU 15 do 20 posto.Uzimajući u obzir navedene pokazatelje, kao i činjenicu da je u važeći Zakon o mirovinskom osiguranju u protekom razdoblju izmijenjen i dopunjen više od deset puta te polazeći od potrebe usklađivanja sustava s aktualnim demografskim i ekonomskim kretanjima potrebno je novim Zakonom urediti obvezno mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti. Osnovna načela I. mirovinskog stupa su uzajamnost – ovisnost visine mirovine o dužini staža i visini plaća, i solidarnost – socijalna preraspodjela u korist određenih skupina.

Važeći propisi uspostavili su znatno veću ovisnost visine mirovine o dužini mirovinskog staža i visini plaća te odgovarajuću zaštitu korisnika s niskim mirovinama putem prava na najnižu mirovinu.Donošenjem novoga Zakona o mirovinskom osiguranju mirovinski sustav uskladit će se s kretanjima u gospodarstvu, tržištu rada i demografskim kretanjima. Uvest će se jasniji kriteriji za ostvarivanje određenih prava unutar pojedinih skupina korisnika mirovine, kao i stroža distinkcija između navedenih skupina, kako bi se spriječila disperzija financijskih sredstava te se postigao pravedniji sustav osiguranja socijalne sigurnosti umirovljenika. U konačnici, zaštitit će se socijalno ugrožene kategorije umirovljenika čime će se dugoročno smanjiti troškovi sustava. 

Deset mjera za bolji mirovinski sustav

1. U odnosu na starosnu mirovinu, predlaže se stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnje osiguranike sa 41 godinom mirovinskog staža i 60 godina života,  produženje dobne granice sa 65 na 67 godina starosti nakon 2030. godine, bonifikacija ovisna o mirovinskom stažu zbog kasnijeg odlaska u mirovinu te korištenje starosne mirovine uz rad s  nepunim radnim vremenom.
2. Glede prijevremene starosne mirovine, predlaže se blaža, odnosno stroža penalizacija ovisno o duljini mirovinskog staža, izjednačavanje muškaraca i žena u prijelaznom razdoblju uz produženje dobne granice sa 60 na 62 godine života nakon 2030. godine te stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja uz uvjet statusa nezaposlene osobe u trajanju od 2 godine.
3. Redefinirat će se ocjena radne sposobnosti – uvođenje invalidske mirovine zbog potpunog i zbog djelomičnog gubitka gubitka radne sposobnosti uz određivanje poslova koje osiguranik može raditi te privremene invalidske mirovine za one koji su i nakon završene rehabilitacije nezaposleni duže od 5 godina uz uvjet 58 godina života. Uvode se redoviti (svake 3 godine) i izvanredni kontrolni pregledi.
4. Institut profesionalne rehabilitacije unaprijediti će se u cilju povratka u svijet rada, pravo na profesionalnu rehabilitaciju imati će osiguranik na temelju smanjene radne sposobnosti prije navršene 53. godine života, rehabilitacija za rad na drugom poslu za koji se traži ista razina obrazovanja ili viša, profesionalnu rehabilitaciju osigurava Fond za profesionalnu rehabilitaciju.
5. Djeci – osobama s invaliditetom se omogućuje pravo na obiteljsku mirovinu. Za vrijeme trajanja radnog odnosa isplata obiteljske mirovine im se obustavlja, a nakon prestanka zaposlenja se ponovo uspostavlja. Također se propisuje da niti dijete koje je pravo na obiteljsku mirovinu steklo po osnovi potpunog gubitka radne sposobnosti ako se zaposli ne gubi pravo na mirovinu.
6. Minimalna mirovina zamijenit će pojam najniže mirovine, a biti će približno 3% veća od najniže mirovine čime se jača njen socijalno zaštitni karakter u sustavu mirovina generacijske solidarnosti.
7. Razdvojit će se mirovine određene prema posebnim propisima na dio mirovine ostvarene prema posebnom propisu i na dio mirovine ostvarene na temelju staža pokrivenog doprinosima.
8. Uvodi se nova formula usklađivanja koja je povoljnija od dosadašnje, a prema promjenjivom modelu (70:30, 50:50, 30:70), ovisno što je povoljnije. Mirovine ostvarene prema posebnim propisima usklađivale bi se ako je porast BDP-a u dva uzastopna tromjesečja veći od 2% te deficit proračuna manji od 3%.
9. Mirovine će se isplaćivati putem banaka (rok za dostavu tekućeg računa je 6 mjeseci od stupanja zakona na snagu), a samo iznimno putem pošte pod uvjetom da korisnik sam snosi troškove isplate, s time da je predviđena iznimka za određene korisnike (teški invalidi, udaljenost do banke odnosno poštanskog ureda).
10. Uvodi se veća kontrola nad korištenjem prava iz mirovinskog osiguranja na način da će se korisniku mirovine koji na zahtjev Hrvatskog zavod za mirovinsko osiguranje u roku ne dostavi ispravu ili podatak potreban prema posebnim propisima, isplata primanja obustaviti, a ista će se ponovo uspostaviti nakon dostave traženog podatka, isprave odnosno obavijesti.