Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je kako je lani po prvi puta zabilježeno da osobe s invaliditetom zbog ovrha ostaju bez sredstava za život.

Ne znam koliko je takvih osoba u cijeloj državi, no znakovito je da se lani prvi po puta javlja taj problem, rekla je Slonjšak Hini.

Upozorila je da teška gospodarska situacija nije zaobišla ni osobe s invaliditetom, a ionako mali broj zaposlenih smanjuje se kako raste nezaposlenost opće populacije.

Posljednjeg dana prošle godine bez posla je bilo evidentirano 6607 osoba s invaliditetom, što je 385 osoba manje nego godinu prije, ali i 382 više nego u 2010.

U prošloj godini posao je pronašlo 1421 osoba s invaliditetom – najviše osobe s intelektualnim poteškoćama (350), potom s tjelesnim invaliditetom (322) te osobe s kombiniranim smetnjama (238).

Veliki je problem što gotovo i ne postoji sustav prekvalifikacije, odnosno profesionalne rehabilitacije koja bi se temeljila na preostalim sposobnostima osobe, kaže pravobraniteljica i tumači kako bi se upravo u tome ogledao drugačiji pristup invaliditetu, pristup koji kaže da prilagodbom okoline i pružanjem podrške osoba s nekim oštećenjem može i dalje biti aktivna, samostalna, zarađivati za svoj život.

Malim, ali vrlo značajnim korakom napravljenim u ovoj godini Slonjšak označava glasovanje osoba lišenih poslovne sposobnosti na izborima za Europski parlament.

Kod izmjene izbornog zakonodavstva, 2012. godine, snažno smo se zauzimali da osobe s invaliditetom koje su dotada bile potpno lišene poslovne sposobnosti ne budu tom činjenicom istovremeno lišene i Ustavom zajamčenog prava glasa na izborima, kaže Slonjšak i navodi da se radi o pribiližno 16 tisuća osoba.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Na travanjske izbore za Europski parlament izašlo je 560 birača smještenih u ustanovama socijalne skrbi, koliko je takvih osoba koje žive u obiteljima glasovalo nije bilo moguće 'saznati', jer ih se ni po čemu nije razlikovalo u popisima birača, navodi pravobraniteljica.

"Iako se usred njihove izrazito teške socijalne situacije može činiti da to pravo i nema za njih neku naročitu vrijednost, vjerujemo da će činjenica da su ti dosad posve nevidljivi građani postali dio biračkog tijela doprinijeti i većoj vidljivosti njihovih potreba", nada se pravobraniteljica.

Sadašnje stanje prava osoba s invaliditetom, na ljestvici od jedan do pet, pravobraniteljica ocjenjuje 'trojkom'.

Najviše je napravljeno na podizanju razine svijesti društva, zakonodavca i donositelja odluka da je potrebno korijenito izmijeniti politiku prema osobama s invaliditetom, posebno prema onima s intelektualnim i psiho-socijalnim invaliditetom.

S druge strane, u proteklih pet godina, od kad postoji Ured pravobraniteljice gotovo da nisu učinjeni pomaci u rješvanju gorućih pitanja poput onih da osobe s autizmom i osobe sa spinalnim ozljedama i dalje nemaju odgovarajuće zbrinjavanje i podršku, kaže Slonjšak.

O problemima osoba s invaliditetom uskoro će se progovoriti na najvišoj političkoj razini, u Hrvatskom saboru, na čijem je dnevnom redu Izvješće o radu pravobraniteljice za 2012. godinu. Za očekivati je da će zastupnici s punom pozornošću analizirati to Izvješće, s obzirom na podatak da je svaka deveta osoba u hrvatskom društvu osoba s invaliditetom. Naime, prema Izvješću, u Hrvatskoj je sredinom siječnja zabilježeno 520.437 osoba s invaliditetom.