Prema nekim procjenama, u Europi se upotrebljava više od 3000 različitih farmaceutskih proizvoda, odnosno godišnje ih se potroši oko 100.000 tona.

Dio ove mase neprestano se otpušta u vodeni okoliš u obliku aktivnih tvari ili u obliku njihovih metabolita, a jedan od najvažnijih načina kako navedeni spojevi dospijevaju u okoliš jest izlučivanjem farmaceutskih proizvoda nakon terapije kod osoba oboljelih od različitih tipova karcinoma. Projekt "CytoThreat" koji je prije tri godine pokrenula Europska komisija pokazao je da postoje razlozi za zabrinutost jer su određeni štetni učinci uočeni pri koncentracijama citostatika koje su izmjerene u otpadnim vodama. Na projektu sudjeluju i domaći znanstvenici, inženjeri biologije s zagrebačkog Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada Vera Garaj-Vrhovac, Goran Gajski i Marko Gerić.Projekt treba odgovoriti na pitanja poput što se događa s farmaceutskim proizvodima nakon što se oni iskoriste, raspadaju li se u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda ili dospijevaju u rijeke ili čak vodu za piće, ako su prisutni u kopnenim vodama, u kojim su koncentracijama te imaju li negativan učinak na organizme kopnenih voda, a možda i na čovjeka.

Procjena rizika
Znanstvenike posebno zabrinjava skupina citostatika koji uništavaju stanice raka oštećujući njihov genetski materijal i narušavajući procese koji su vezani uz diobu tumorskih stanica. Ti učinci nisu strogo ograničeni na ciljne stanice te zbog organizacije genetskog materijala i evolucijski očuvanih mehanizama diobe, protutumorski lijekovi mogu imati štetne učinke i na ostale tipove stanica, a prisutnost protutumorskih lijekova u vodenom okolišu predstavlja potencijalnu prijetnju organizmima koji nastanjuju vodeni okoliš odnosno kopnene vode i mora, posebice kod kronične izloženosti citostaticima. Stoga Europska komisija u sklopu 7. okvirnog programa financira projekt pod nazivom "CytoThreat – Fate and effects of cytostatic pharmaceuticals in the environment and identification of biomarkers for an improved risk assessment on environmental exposure" vrijedan oko 3,3 milijuna eura.

Projekt je usmjeren na procjenu rizika protutumorskih lijekova ispuštenih u okoliš na biljni i životinjski svijet te, u konačnici, i na ljudsko zdravlje. Koristeći napredne kemijske i biološke tehnologije znanstvenici određuju rasprostranjenost i razinu određenih citostatika i njihovih razgradnih produkata u okolišu te procjenjuju njihov pojedinačni i zajednički učinak na organizme vodenog okoliša te na ljudske stanične linije. Znanstvenici su na osnovu podataka o potrošnji protutumorskih lijekova i simulacijom njihovih očekivanih okolišnih koncentracija, odredili skupine citostatika koje se mogu očekivati u vodenom okolišu. Razvijene su osjetljive i automatizirane metode za određivanje vrlo niskih koncentracija citostatika i njihovih metabolita iz uzoraka vode temeljene na tekućinskoj kromatografiji s ekstrakcijom čvrste faze te masenoj spektrometriji koja omogućava njihovo otkrivanje, rasprostranjenost i stabilnost u otpadnim i kopnenim vodama. Za iscrpne toksikološke studije na organizmima iz različitih trofičkih razina uključujući bakterije, alge, biljke, školjkaše, rakove i ribe te ljudske stanične linije izabrani su citostatici iz različitih skupina.

Promjene na genima
Rezultati istraživanja, iznose znanstvenici, ukazuju na različitu razinu osjetljivosti pojedinih vrsta na određene citostatike. Kažu da razlozi za zabrinutost postoje jer su određeni štetni učinci uočeni pri koncentracijama citostatika koje su izmjerene u otpadnim vodama. Svi istraživani citostatici pokazali su oštećenja na razini molekule DNA kod biljaka, školjkaša i rakova, ukazujući na njihov genotoksični potencijal. Kako bi se istražili pojedini biološki procesi koji su pogođeni pri kroničnoj izloženosti citostaticima znanstvenici su proveli najsuvremenije toksiko-genomske analize. Rezultati istraživanja učinka 5-fluoruracila na modelnom organizmu zebra ribici, kažu, pokazali su promjene u ekspresiji pojedinih gena već pri vrlo niskim koncentracijama te se smatraju osjetljivim biomarkerom učinka pri kroničnoj izloženosti. Nadalje, navedeni biomarkeri mogu se koristiti kao rani pokazatelji odgođenih učinaka u budućim istraživanjima genotoksičnosti sličnih lijekova, njihovih metabolita i razgradnih produkata te njihovih mješavina.

Projekt EK

Informiranje javnosti

Istraživanja u okviru "CytoThreat" projekta traju gotovo tri godine, a u njemu sudjeluju partneri odnosno institucije iz Slovenije, Španjolske, Italije, Austrije, Srbije i Hrvatske. S hrvatske strane u "CytoThreat" projekt uključen je Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba pred koji je, u suradnji s mađarskim i slovenskim znanstvenicima, postavljen cilj određivanja genotoksičnog učinka skupina citostatika na životinjskom modelu i ljudskim stanicama. Voditeljica radne skupine V. Garaj-Vrhovac i istraživači na projektu očekuju da će dobiveni rezultati dati odgovore na određena pitanja vezana uz potencijalno negativan učinak okolišnih koncentracija protutumorskih lijekova na organizme vodenog okoliša, ali i na čovjeka. Također, ističu, određivanje koncentracija ovih opasnih spojeva u vodi imat će važan utjecaj na programe gospodarenja vodama i na očuvanje kvalitete vodenih resursa. Također, očekuju da će rezultati "CytoThreat" projekta imati važnu ulogu u informiranju javnosti o štetnim učincima niskih, u okolišu prisutnih, koncentracija farmaceutskih proizvoda i njihovih nusprodukata.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju