Premda su u zadnjih desetak godina građani objeručke prihvatili kartice kao sredstvo plaćanja pa smo među liderima u regiji, u nekoliko zadnjih godina kartično poslovanje je u kontinuiranom padu. Na kraju lipnja u platnom prometu bilo je 8,5 milijuna debitnih i kreditnih kartica što je 6-postotni pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

'Pegla' se identično
U odnosu na kraj 2000. broj kartica povećan je 3,5 puta, broj bankomata za pet puta, a broj dostupnih POS terminala narastao je za deset puta. I dok građani smanjuju broj kartica u novčaniku, one se 'peglaju' gotovo identično. Ukupna vrijednost transakcija na kraju lipnja dosegnula je 55,9 milijardi kuna ili pola posto više nego prije godinu dana, pokazuje HGK-ovo istraživanje o Kartičnom poslovanju u razdoblju od 2000. do 2013. 

Raste sigurnost
Brojke koje je Komora prezentirala na 14. međunarodnoj konferenciji SmartCard2013. pokazuju da domaćim platnim prometom dominiraju bankovne kartice što je očekivano jer od 31 bankarskog igrača njih 27 izdaje svoje kartice. Od ukupnog broja više od 88 posto kartica su bankovne od kojih su podjednako snažne Mastercard i Visa, a dok se preostale odnose na kartične kuće Diners i American Express. Dobra vijest za klijente je činjenica da raste udio smart kartica pa je udio onih sa čipom više od 92 posto. Chip tehnologiju imaju gotovo i svi bankomati, njih 99,7 posto, kao i većina POS terminala. "To dodatno pridonosi podizanju razine sigurnosti u kartičnom poslovanju i sprečavanju kartičnih prijevara", rekla je direktorica Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije HGK Mirjana Kovačić.

Diljem zemlje postavljeno je 4096 bankomata, od čega je više od dvije trećine instalirano izvan banaka. Većina su isplatni, a sedam posto može primati uplate i isplate. Od prošlogodišnje konferencije dogodile su se značajne promjene za kartičare ulaskom u Europsku uniju i jedinstveno euro platno područje (SEPA). Krajnji rok za migraciju na SEPA platne instrument je 1. veljače iduće godine za zemlje eurozone, a za ostale članice to je kraj listopada 2016. Radi se o rokovima za kreditni transfer i izravno terećenje, dok se o krajnjem roku za kartična plaćanja još raspravlja unutar EU. 

Od 2000. do 2013. u Hrvatskoj

• 3,5 puta povećan broj kartica
• 5 puta se povećao broj bankomata
• 10 puta povećan broj POS terminala