Hrvatski agrar za 2014. na pladnju ima gotovo 343 milijuna eura za razvoj ruralnih područja, 257 milijuna je iz blagajne Europske unije (EU), a Vlada iz proračuna mora dodati 85,7 milijuna.

Naime, od godišnje odobrenih 333 milijuna eura iz europske blagajne Hrvatska će tijekom sljedeće tri godine dio novca preusmjeravati na potpore za izravna plaćanja. Da bi se to golemo brdo novca potrošilo, nužno je žurno pripremiti kvalitetne projekte, istaknuli su u utorak u Ministarstvu poljoprivrede, dodavši kako je s Europskom komisijom (EK) postignut dogovor da se od 18 mjera, koje će biti sadržane u nacionalnom programu ruralnog razvoja za 2014.-2020., sljedeće godine natječaji mogu provoditi za devet mjera.

Takav rasplet uvjetovan je činjenicom što se tek polovicom studenoga očekuje usvajanje dokumenta o zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU za razdoblje 2014.-2020., što je uvjet za izradu programa u svim članicama. Kako EK pojedini program ocjenjuje u šest do devet mjeseci, iz tog hodograma se zaključuje da bi Hrvatska službeno vlastiti program mogla imati tek dogodine u rujnu. Zbog kašnjenja novoga ruralnog dokumenta na razini EU 2014. imat će status prijelaznog razdoblja, pa je Hrvatskoj dopušteno, objašnjavaju u ministarstvu, da već u prvom kvartalu iduće godine objavi prvi natječaj za devet mjera, od kojih su neke obvezne za sve članice, a neke su zapravo nastavak IPARD-a.

No, sve dok ruralni program ne bude službeno prihvaćen, korisnici ne mogu računati na 50 posto avansnih isplata, što je jedna među nekoliko povoljnih novosti sufinanciranja iz Europskoga fonda za ruralni razvoj. S obzirom na iskustva iz SAPARD-a i IPARD-a, gdje su potpore isplaćivane tek nakon potpuno završenih ulaganja, u Ministarstvu ne očekuju probleme zbog ove odgode.Anketirani su potencijalni korisnici, od kojih je, otkrili su u Ministarstvu, stiglo 2358 prijava ukupno vrijednih 15,5 milijardi kuna. Najviše, čak 1096, poslano je iz Vukovarsko-srijemske županije, na ukupan iznos od 1,2 mlrd. kn. Iz Osječko-baranjske najavili su 91 projekt čija je vrijednost procijenjena na više od 2,2 mlrd. kuna.