Nakon pet godina recesije, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke (HAAB) Hrvoje Stojić za iduću godinu prognozira usporavanje pada hrvatskog BDP-a na 0,7 posto, dok viša ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević-Šujster očekuje rast za 0,8 posto.

Na današnjoj konferenciji "Macroeconomic Outlook" HAAB-a Mađarević Šujster je svoju pozitivnu prognozu potkrijepila činjenicom da hrvatsko gospodarstvo uvelike prati kretanja u razvijenijim europskim ekonomijama, koje su već krajem 2012. počele izlaziti iz recesije. No, njihov oporavak može samo jednim dijelom doprinijeti oporavku hrvatskog gospodarstva, dok ostalo ovisi o domaćim politikama, istaknula je.

Među najvažnijim ciljevima tih politika trebalo bi biti postizanje održivosti javnih financija, čemu će, očekuje Mađarević Šujster, potpora biti ulazak u Proceduru prekomjernog deficita (EDP) i pravila kojih ćemo se u skladu s tom procedurom morati pridržavati. Pritom je ukazala na važnost stabilizacije javnog duga, koji se približava razini od 60 posto BDP-a, za koju je, kako kaže, dokazano da 'izjeda' gospodarski rast.

I Stojić svoju prognozu usporavanja pada BDP-a, s 1,25 posto u ovoj na 0,7 posto u 2014., dijelom temelji na 'prelijevanju' učinaka oporavka vodećih gospodarstava Europe, no ističe da još uvijek postoji dosta 'domaćih' neizvjesnosti vezanih uz utjecaj mjera povezanih uz ulazak u EDP, ali i primjerice ishode predstečajnih nagodbi, koji bi mogli povećati javni dug.

Ostaje za vidjeti i kakav će učinak imati najavljene vladine reformske mjere za smanjenje deficita, poput reformi socijalnih prava te zdravstvenog i mirovinskog sustava, dok bi pozitivan poticaj mogao doći od najavljenih privatizacija i koncesija te 'odmrzavanja' investicija, posebno izvoznika, što se može iščitati iz porasta uvoza kapitalnih dobara unazad šest mjeseci, kazao je Stojić.

Spomenute reformske mjere Stojić pritom ocjenjuje kao određeno odugovlačenje, odnosno manjak ambicioznosti da se provede značajnija fiskalna konsolidacija u idućoj godini, jer su npr. izostale veće uštede na rashodovnoj strani proračuna (kroz reformu sustava subvencija ili smanjenje mase plaća u javnom sektoru i sl.), a istodobno je precijenjena prihodovna strana.