Da hrvatski obrazovni sustav nije "podešen" potrebama tržišta rada odavno je poznata činjenica.

I zato stotine mladih obrazovanih ljudi svake godine nakon diplome krenu put burze za zapošljavanje ili u inozemstvo. "Mi smo se navikli na sustav obrazovanja čiji je cilj papir i smatramo da na temelju papira imamo određena zakonska prava. Ali u svijetu papir je tek dozvola za ulazak u ured osobe zadužene za ljudske resurse, a nakon toga kreće razgovor o vašim znanjima i vještinama", smatra Zoran Đorđević, programski direktor poslovne škole Cotrugli.  Nakon završenog fakulteta i prvog zaposlenja u struci, mladi ljudi stječu status pripravnika, kaže Jasenka Maltarić Dujnić, direktorica Upravljanja ljudskim potencijalima Podravke. "Struktura i kvaliteta pripravničkog programa je izuzetno važna i može utjecati da daljnju karijeru svakog mladog čovjeka. U Podravci smo toga svjesni, stoga imamo razvijen program 'SHAPE your future with a hearth'", objašnjava Maltarić Dujnić.

Vjeruje, kaže, da Podravka iznadprosječno ulaže u mlade zaposlenike što im se višestruko vraća. Iako i u Hrvatskoj osobe s visokim obrazovanjem u prosjeku rade bolje plaćene poslove, imaju višu stopu aktivnosti, dulje karijere, nižu stopu nezaposlenosti te su uglavnom zapošljivije od ostatka populacije, znanja s kojima u Podravku dolaze zaposlenici iz obrazovnog sustava, potvrđuju da domaći sustav nije u potpunosti prilagođen zahtjevima tržišta rada. "Studenti imaju nedovoljno doticaja s trendovima i trenutnim poslovnim okruženjem. Pojedine teorijske postavke i dalje su predmet učenja dok su one u današnjem poslovnom okruženju odavno napuštene ili se ne koriste. Isto tako, fakulteti minimalno ili uopće ne razvijaju segment soft vještina i kompetencija koji su gotovo u istoj razini važnosti kao i stručna znanja", upozorava  Maltarić Dujnić.

S njom se slaže i Ivana Krajinović, direktorica upravljanja ljudskim potencijalima Styria Hrvatske. "Postoji raskorak između našeg obrazovnog sustava i znanja koje zaposlenici trebaju za uspješno obavljanje posla. Obrazovne ustanove (pre)često nisu sinhronizirane s potrebama poslodavaca i trendovima gospodarstva. Osoba tek izašla iz obrazovnog sustava često nema iskustva i znanja potrebna za obavljanje posla, a stručna akademska znanja koja ima u većini se rijetko temelje na praksi koja postoji u realnom poslovnom svijetu", kaže Krajinović. Ističe da visoko obrazovanje omogućuje određeni set vještina i znanja, ne nužno potrebnih u poslu, a uspjeh u akademskom okruženju ne garantira uspjeh u poslovnom okruženju.

"Za uspješno obavljanje posla potrebne su i druge vještine osim onih stručnih: interpersonalne vještine, razumijevanje poslovnog svijeta i industrije i najvažnije opće osobine zaposlenika poput etike, poštenja, samostalnosti, stabilnosti, i niza drugih", objašnjava Krajinović. I zato je nužno ulagati u dodatnu edukaciju. "Trendovi i zahtjevi tržišta se mijenjanu i razvijaju ubrzanim tempom, a ulaganje i razvoj ljudi je kontinuiran i nužan proces", kaže Maltarić Dujnić. Iz perspektive poslodavca, za mlade tek nakon zapošljavanja počinje ključni dio edukacije za posao.  

"Zato je ulaganje u dodatnu edukaciju nužno. Kompanije trebaju puno uložiti u interne razvojne programe kako bi ostale konkurentne na sve zahtjevnijem tržištu. U posljednjih nekoliko godina tržište poslovnih edukacija u Hrvatskoj je značajno poraslo, upravo zbog tih potreba. Prema nekim istraživanja potrebno je 6 mjeseci do dvije godine da bi novi zaposlenici postali odgovarajuća radna snaga na poziciji na kojoj rade. Troškovi takvog educiranja uključuju interne resurse i vanjske dobavljače koji isporučuju potrebne edukacije. Trošak za poslodavca je i vrijeme u kojem zaposlenik nije potpuno funkcionalan na svojoj poziciji", objašnjava Krajinović.Probleme nema samo visokoškolsko obrazovanje, nego i srednjoškolsko, pogotovo strukovno. "Trenutno stanje nije dobro jer primjerice u srednjoškolskom strukovnom obrazovanju danas još uvijek koristimo i nastavne programe koji su stari 15 i više godina, dok s druge strane dio studijskih programa nije inicijalno niti bio pripreman uzimajući u obzir potrebe tržišta rada", upozorava Mislav Balković, dekan visokog učilišta Algebra.