Gospodarska kriza koja Hrvatsku udara već godinama prisilila je sve na drastične rezove.

Poduzetnici su smanjili sve troškove koji nisu nužni za poslovanje, a građani svaku kunu stavljaju sa strane očekujući još gore dane. U toj sveopćoj štednji, mnogima je dodatno obrazovanje postalo previsoki trošak. Naime, kompanijama i pogotovo pojednicima postalo je sve teže izvojiti nekoliko desetaka tisuća kuna na obrazovne programe. No, elektroničko učenje (e-learning) postalo je sve češći način dodatno obrazovanja, a njegova cijena daleko je povoljnija od klasičnih načina, stoga je sve primamljivije. "Kvalitetna e-learning rješenja i programi svakako donose znatne uštede. Unatoč krizi i smanjenim edukacijskim budžetima, kompanije koje koriste e-learning danas uspjevaju educirati isti ili čak veći broj zaposlenika za veći broj programa", objašnjava Saša Dumić, izvršni direktor Cognite. Ističe da su cijene gotovih e-learning programa znatno niže od cijena istovrsnih učioničkih tečajeva jer nema troškova učionice, opreme i predavača.

E-learning, pored značajnih ušteda, može biti i dodatna razvojna poluga i prednost nad konkurencijom ukoliko se odluka o implementaciji e-learninga donese s vrha kompanije te ukoliko se jasno definira kakve vrste e-learninga će se koristiti. "Tek u posljednjih pet godina, hrvatske kompanije ozbiljnije promišljaju i sramežljivo implementiraju e-learning, međutim sve naše analize su pokazale da se najveći potencijal ušteda, ali i porast efikasnosti zaposlenika, može ostvariti na području javne uprave, lokalne samouprave i velikih poduzeća. S obzirom na još uvijek tešku gospodarsku situaciju, siguran sam da ovdje možemo ponajviše pridonijeti znatnom poboljšanju učinkovitosti zaposlenika, a uz značajne uštede na provedbi", smatra Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Algebra grupe.  Razlog zašto se tek u posljednje vrijeme počelo s češćim korištenje e-learninga leži i u tome što mnogu smatraju da takav način učenja nije dovoljno kvalitetan kao onaj klasični.

"Kvaliteta i razina znanja dobivena e-learningom uopće ne zaostaje za znanjem dobivenim klasičnim metodama, a ako se e-learning pravilno koncipira i provodi, rezultati edukacije su i bolji. E-learning se i dalje percipira kao manje vrijedan način edukacije, za što je na žalost kriva i činjenica da većina ljudi još uvijek nije došla u doticaj s kvalitetnim online sadržajima ili je kroz ponudu nekvalitetnih rješenja ili programa koji s e-learningom nemaju puno veze stekla negativnu sliku o online edukaciji", ističe Dumić.  Stoga je za provedbu e-learninga ključan sam sadržaj koji se prezentira, ili način na koji se e-learning provodi, ukoliko se govori o pristupu udaljenog spajanja na edukaciju. "Ukoliko su interni treneri u tvrtkama ili kreatori sadržaja napravili dovoljno zanimljiv, dinamičan i interaktivan sadržaj, kvaliteta ovakvog obrazovanja je puno viša nego u klasičnoj učionici. S druge strane, ukoliko predavač ili npr. interni ekspert iz tvrtke kvalitetno pripremi vježbe za sudionike koji sudjeluju na predavanjima putem interneta te ih drži u napetosti s povremenim kvizovima, pitalicama ili anketama, također se polaznike motivira da budu još bolji", naglašava Dominković.

Elektronički način učenja još uvijek nisu prihvatile ni visoko obrazovne institucije kao alat za kvalitetnije obrazovanje.  "Nažalost većina visokoškolskih ustanova ne koristi tehnološke trendove za edukaciju svojih studenata primjenom novih metoda učenja na potrebnoj kvalitativnoj razini, tako da se stvara krivi dojam o mogućnostima e-learninga, odnosno ne stvara se navika studentima da nastavljaju obrazovanje primjenom modernih e-learning sadržaja i metoda edukacije. Jednako tako, rekao bih da bismo na institucionalnoj i krovnoj razini trebali promisliti kako pomoći onima koji bi u budućnosti trebali odgajati mlade, a riječ je o učiteljima, nastavnicima i profesorima, da odmah čim stupe na radno mjesto, budu spremni pripremati skoro svu nastavu u ovom obliku", upozorava Dominković. Pored svega, na tržištu su se pojavili razni kvalitetni programi i stručnjaci upozoravaju da treba biti oprezan prilikom odabira i usporedbe e-learning programa.

"Danas ćete primjerice na tržištu pronaći vrlo jeftine online tečajeve stranih jezika, ali i one čija je cijena usporediva ili tek neznatno različita od uobičajene cijene jednog semestra u klasičnoj školi stranih jezika. Potrudite li se istražiti što je zapravo ponuđeno, ustanovit ćete da su ponekad dva online tečaja npr. engleskog jezika potpuno neusporediva – dok će jedan sadržavati samo materijale za pasivno učenje ili tek naznake interaktivnosti, drugi će se upravo bazirati na interakciji, uključivati vježbe izgovora, online predavanja uživo vođena profesoricama jezika, itd.", zaključuje Dumić.