Proračunska rupa krpat će se novim porezima, a na reforme i njihov utjecaj još će se pričekati. Povećavaju se porezi na ulje, šećer, mlijeko, kruh, benzin, cigarete, ugostiteljske usluge, a ukidaju se i neke povlastice građanima. PDV ostaje 25 posto, ali međustopa se povećava sa 10 na 13 posto.

"Ja bih digao bankama porez na dobit na 50 posto, ali onda bih opet morao objašnjavati zašto nam je to srušio Ustavni sud", poručio je ministar financija Slavko Linić nakon što je najavio niz mjera koje će opteretiti građane. Linić nije odustao od poreza ne nekretnine, a dok se on ne uvede ukida olakšice na kupnju prve nekretnine.

Iako će povećanje deficita poslije rebalansa za 2013. vjerojatno biti bitno manje, problem je što je takav smjer manjka u suprotnosti s fiskalnim konsolidacijama u usporedivim ekonomijama. Za konačnu ocjenu treba pričekati i procjenu deficita sukladno metodologiji i obuhvatu Eurostata, ali rast deficita svakako nije dobar signal investitorima.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke

Ponovno imamo Smjernice s nerealnim procjenama rasta i neambicioznim planovima. O većini reformskih mjera već se dugo govori, a neke koje bi mogle biti značajan iskorak – poput "usklađivanja nadležnosti lokalne samouprave s fiskalnim kapacitetom", uz planski rok u prvoj polovici 2014. – sročene su tako da se mogu tumačiti različito i da pružaju alibi što god da se (ne) napravi".
Anton Starčević, glavni ekonomist RBA

Smjernice sugeriraju da je Vlada izgubila osjećaj za financijsku stvarnost i digla ruke na ideji 'neka bude što bude'. Ovakve smjernice udaraju na temelje financijske stabilnosti i fiskalna politika opisana u njima nije realna. Hrvatska takve deficite ne može financirati jer ima rejting koji je ispod investicijskog, negativne izglede i ekonomiju koja propada.
Martina Dalić, bivša ministrica