Prema Analizi TV tržišta Agencije za elektroničke medije među kanalima s nacionalnom koncesijom lider je Nova TV, koja od 2006. godine do danas po raznim parametrima gledanosti bilježi i dvostruko povećanje gledanosti. Slijede ju HRT te RTL.

U studiji se u zaključku navodi i kako bismo do kraja godine mogli očekivati nove igrače na ovom području koji bi mogli donijeti potrebnu svježinu te revitalizirati pomalo ustaljene "free to air" kanale. Međutim, u razdoblju od raspisivanja javnog natječaja za provedbu Analize TV tržišta i natječaja za dodjeljivanje opće koncesije za Multiplex B ovaj potonji je poništen s obrazloženjem kako niti jedan od ponuđača nije ponudio program koji zadovoljava javni interes te kvalitetu i raznovrsnost audiovizualnih programa.

Podsjetimo, na natječaj su se prijavili Nova TV d.d. sa specijaliziranim kanalom zabavnog programa Nova Pro, Antenna Televizija d.o.o. s općim kanalom Antenna, Nezavisna televizija d.o.o. s općim kanalom  SuperTV i  Televizija PET j.d.o.o. s općim kanalom Kanal 5. U obrazloženju poništenja natječaja za Multiplex B Vijeće za elektroničke medije (VEM)navodi kako prepoznaje važnost novih investicija u medijski sektor i cijeni iskazani interes svih ponuđača, međutim smatra da niti jedan od četiri programane bi značajnije obogatio televizijsku medijsku ponudu u odnosu na sadržaje što se već emitiraju na postojećim nacionalnim TV kanalima.  

Čekali smo do rujna
Do rujna smo čekali rezultate Analize tržišta i zaključak u njoj da je ključ podizanja kvalitete ne leži isključivo u dovođenju novih kanala ili novih distribucijskij platformi (naplatni DVB-T), već je ključ u sadržaju. U Analizi navode i kako bi fragmentacija gledanosti, pa samim time posljedično i oglašavanja, mogla dodatno ugroziti poslovanje TV nakladnicima koji će se morati prilagoditi drugačijim poslovnim modelima (struktura prihoda i troškova) ili privlačenjem dodatne količine oglašavanja na televizijsko tržište. Premda pod egidom borbe za kvalitetniji televizijski sadržaj VEM medije ovime ipak zadire u slobodnu tržišnu utakmicu u kojoj ne bi trebao niti sudjelovati. Tomu u prilog govori i poništenje natječaja za dodjelu koncesije s razlogom da ne zadovoljavaju javni interes, a što je javni interes te kakav je kvalitativni i kvantitivni sadržaj hrvatskih općih TV postaja doznali smo u analizi objavljenoj gotovo dva mjeseca nakon njegovog poništenja.

Agencija za elektroničke medije u svojoj analizi smatra da bi iz pozicije društvene potrebe bilo poželjno imati više lokalnih/regionalnih medija koji će se zaista baviti lokalnim temama. Međutim, isto tako smatraju da bi princip većeg broja lokalnih TV postaja manjeg dosega umjesto manjeg broja regionalnih TV postaja neodrživ bez reformi u sustavu financiranja. Kažu i kako "ukoliko se neće dodatno financirati lokalne medije državnim transferima, usprkos društvenoj opravdanosti, vrlo je upitna ekonomska održivost značajnijeg širenja broja dostupnih koncesija". Kao alternativnu soluciju navode "veće financiranje iz državnog budžeta", na primjer, upravo preko Agencije za elektroničke medije, koje bi omogućilo nove koncesije ali i strožu odgovornost prema koncesijskim obavezama lokalne produkcije/sadržaja. Međutim, slučaj netransparentnog trošenja sredstava radijskih postaja iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija na koji je u veljači ove godine upozorila novinarka Ivanke Lekšić sti elektroničkih medija, pokazao je kako se VEM baš i nije pokazao dobrim kanalom distribucije novca.