Izvještaj o radu vlade koji je premijer Zoran Milanović podnio danas u Hrvatskom saboru, politički analitičari su u razgovoru za Hinu ocijenili različito – od predugačkog i tehnokratskog do očekivanog, ali i primjera kako bi javne osobe trebale komunicirati s građanima.

Sociolog Dražen Lalić smatra da je premijerov govor bio predug u usporedbi s obraćanjem američkog predsjednika Baracka Obame naciji. "Od te velike šume se koji put ne razabire drveće", kazao je Lalić.

Iako je po njegovom mišljenju govor premijera bio detaljan u njemu nema dovoljno prizora iz ekonomskog i društvenog života niti je na površinu isplivao stvarni život običnih ljudi u svojoj autentičnosti.

"Može se primjetiti elitistički pristup, ne spominju se tvrtke ni konkretne osobe, dok se u Obaminom govoru spominju problemi konkretnih ljudi, primjerice Johna iz Kanzasa ili Jane iz Lousiane", kazao je Lalić.

Ustvrdio je da je premijer tehnokratski prišao tim problemima kao statističkim podacima. "Ne vide se stvarni problemi ljudi koji uzdišu pred kreditima u francima, koji su izgubili posao ili koji ne mogu živjeti od mirovine ili pak godinu dana čekaju na lječnički pregled."

"Ovo je bio dugi, hladan govor jednog elitiste, političkog tehnokrata", zaključio je Lalić, dodavši da običan čovjek na taj govor vjerojatno ostao prilično hladan i ne bi sebe vidio u tome.

Ipak smatra da je govor premijera, koji je žargonski nazvan obraćanje naciji, jedan od dobrih vidova amerikanizacije. "Ja to pozdravljam, ali bih pozdravio i da političari usvoje retoričke vještine Amerikanaca i da se obraćaju široj, a ne stručnoj i političkoj javnosti", rekao je Lalić.

Lalić dobrim smatra što je premijerov govor imao integrirajući stav jer ne proizvodi neprijatelje, ne napada i ne kritizira. Također, za njega je pozitivno što je Milanović, koji je inače poznat po polarizirajućim nastupima, u posljednjem dijelu govora pokazao inkluzivnu retoriku.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

"Ima naznake i inkluzivne retorike kad se obraća mladim ljudima u kojem je pozvao njih i njihove roditelje da vjeruju u učenje i znanje. To je ono što je dobro u tom govoru", rekao je Lalić.

Pozdravio je dio govora u kojem se premijer založio za vrijednosti sekularizma i antifašizma i prava LGBT-a.

Komunikologinja Marijana Grbeša smatra da je način na koji je Milanović naciji i građanima objasnio zašto su neki potezi povučeni te iznio ciljeve i vrijednosno usmjerenje vlade, tip komunikacije kojom je pokazao da poštuje javnost, što češće nedostaje u njegovoj komunikaciji.

"Mislim da je ovo što je napravio premijer dobro, mislim da je ovo način na koji bi trebalo komunicirati češće", kazala je Grbeša, dodavši da je Milanović građanima pristupio kao da ih poštuje. Dodala je da je njegova komunikacija inače sasvim drugačija jer ne objašnjava stvari i prilično je ignorantan prema javnosti.

Ocijenila je da je Milanović u svojem govoru sadržajno rekao ono što je napravljeno i što će se napraviti, a taj tip komunikacije, smatra ta komunikologinja, uljeva sigurnost.

"Mjere mogu biti nepopularne, ali je bitno kako komunicirate, ako ste arogantni naravno da ćete izazvati revolt, a ako objasnite stvari time će se postići bolji efekt i približit ćete se javnosti."

Govor joj je, kaže, zvučao utemeljeno i vjerodostojno jer, bez obzira na sve kritike vladi i probleme u ministarstvima, to je način da ljudima kažete – dobro, uz sve probleme nešto smo napravili.

Grbeša je zaključila kako bi bilo dobro da toga u vladi ima više i da bi javni dužnosnici općenito na takav način češće trebali komuncirati s građnima pa bi razina povjerenja bila viša. "Milanović je govorio konkretno, pristojno, uvažavajući javnost. Nadam da je ovo obrazac koji će korisitit i ubuduće", rekla je.

Teoretičar ekonomske politike Luka Brkić je ocijenio da je to u suštini očekivani govor s očekivanim tezama s obzirom na plan 21 s kojim je koalicija dobila izbore. Dobrim je ocijenio što je u govoru stavljen naglasak na gospodarstvo jer je ekonomska kriza jedan od najvećih problema pa onda i jedan od najvažnijih prioriteta za rješavanje.

Brkić je iz govora premijera izdvojio dva momenta – njegovo isticanje investicija u industrijsku proizvodnju i poticanje banaka na aktivnije rješavanje gospodarskih problema.

Isticanje proizvodnje bi, smatra Brkić, možda moglo naznačiti smjer da se uistinu počinje razumjevati kako su proizvodnja i usluge s najvišem stupnjem dodane vrijednosti, a onda i izvoz jedan od kljičnih momenata za rješavanje problema.

"Je li to samo parola ili će se na tome uistinu raditi ostaje za vidjeti", kazao je Brkić, dodavši da bi to, u slučaju drugoga, značilo da se jedan dio strateškog promišljanja pomaknuo prema gospodarskim pitanjima.

Po njemu to su samo naznake ali to je nešto što se nalazi u govoru i to je dobro.

Dio govora u kojem premijer potiče banke koje ne mogu vječno misliti samo na svoje interese, Brkić tumači kao mogući novitet. "To je možda povratak na stajalište da nije dobro imati toliko odvojen realni i finacijski sektor i da se možda osvještava privilegirana pozicija bankarskog u odnosu na realni sektor.

I Lalić također pozitivnim smatra što su tri četvti