Od objave Registra hrvatskih branitelja policija je do sredine rujna podigla 30 kaznenih prijava zbog sumnje da je počinjeno kazneno djelo prijevare i krivotvorenja službenih isprava čime su sticani lažni statusi branitelja.

Policija je od 1910 odbacila 650 prijava jer u njima nisu potvrđeni navodi o "lažnim braniteljima", a u 1230 još uvijek postupa, podaci su Ravnateljstva policije.

Ovih dana problematično je postalo 10 tisuća branitelja, ratnih vojnih invalida iz redova Hrvatskog vijeća obrane (HVO-a) iz BiH, uz obrazloženje iz Ministarstva branitelja da su njihova rješenja sporna i da ih treba proglasiti ništavnima zato jer su nastala na temelju potvrda o ratovanju koje je 1996. potpisao tadašnji član Zapovjedništva Južnog bojišta general Ljubo Ćesić Rojs. Sva su rješenja identična jedna drugima i u svima piše da je osoba ranjena na Južnom bojištu. Rješenje će se proglasiti ništavnim ako ratni vojni invalid iz Domovinskog rata ili obitelj poginulog ili umrlog hrvatskog branitelja potvrdama MORH-a ili MUP-a ne može dokazati sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Svoj status ti branitelji ne mogu ostvariti ako ih nema u vojnim registrima MUP-a i MORH-a, navode u Ministarstvu branitelja.

U Registru branitelja koji je objavljen 19. prosinca 2012. nalazi se 501 tisuća branitelja, a u javnosti su se iznosile procjene da je u njemu 150 tisuća "lažnih branitelja".

Brisanje "lažnih branitelja" vrlo osjetljiv pravni proces

Proces brisanja "lažnih branitelja" vrlo je osjetljiv pravni proces koji ima svoju zakonom propisanu dinamiku rješavanja i naprosto je, poštujući i pravne procedure i broj pristiglih prijava, bilo nemoguće u prethodnih devet mjeseci riješiti sve otvorene slučajeve, kažu u Ministarstvu.

Kad je u pitanju povrat nezakonito stečenih sredstava, treba reći da u trenutku kada pravomoćna kaznena presuda o nezakonito ostvarenom statusu HRVI iz Domovinskog rata bude donesena, ne postoji mogućnost zastare povrata nezakonito stečenih novčanih i drugih prava. Sudskom presudom nalaže se povrat svih nezakonito stečenih novčanih i drugih prava temeljem nezakonito priznatog statusa HRVI.

Također, u opisanom slučaju nakon postojanja pravomoćne kaznene presude ne postoji zastara za obnovu upravnog postupka u kojem se ukidaju sva nezakonito stečena prava temeljem nezakonito ostvarenog statusa HRVI-a, objašnjavaju u Ministarstvu branitelja.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"Od objave Registra, javnost smo više puta informirali o pristiglim prijavama o nekom obliku nepravilnosti. S obzirom na to da Ministarstvo branitelja nema ovlastiti poduzimati istražne radnje, ne možemo spekulirati koliko je od tih prijava utemeljeno. Tek nakon što policija i Državno odvjetništvo naprave sve potrebne istražne radnje i sud utvrdi da se radi o nezakonito stečenom statusu, Ministarstvo može pristupiti brisanju "lažnih branitelja" iz Registra, ističu u Ministarstvu.

Nekoliko tisuća prijava proslijeđeno Ravnateljstvu policije

U ožujku ove godine Ministarstvo branitelja, MORH, Ravnateljstvo policije i Državno odvjetništvo dogovorili su zajedničko povjerenstvo u kojem će se objedinjavati svi podaci, stvarati jedinstvena baza podataka dostupna svim institucijama za utvrđivanje i progon lažnih branitelja kako bi se, rekao je ministar branitelja Predrag Matić, ustanovio "popis branitelja za vječnost".

Pod nepravilnostima se podrazumijevaju prijave protiv pojedinaca za koje građani smatraju da su na nezakonit način priskrbili status hrvatskog branitelja, ali i tehničke pogreške u osobnom ratnom putu hrvatskih branitelja.

Sve zaprimljene prijave na Registar branitelja, bilo potpisane, bilo anonimne, a njih je nekoliko tisuća, proslijeđujemo Ravnateljstvu policije, navode u Ministarstvu branitelja i ističu kako oni nisu jedina adresa na koje građani šalju prijave.

Po podacima Ravnateljstva policije na dan 13. rujna ove godine na razini policijskih uprava evidentirano je ukupno 1580 predmeta. Najviše ih je u PU splitsko-dalmatinskoj 314, zatim u PU karlovačkoj 239 i u PU zadarskoj 131, dok je najmanje predmeta u PU međimurskoj 17, dubrovačko neretvanskoj 19, istarskoj 20 šibensko-kninskoj 26. U PU Vukovarsko-srijemskoj evidendirano je 117 predmeta.