Njemačka želi ograničiti nadležnost europske agencije za likviaciju banaka, što će možda udahnuti život ambicioznom projektu bankovne unije ali bi ujedno moglo ozbiljno načeti europski mehanizam za spečavanje kriza.

Europski čelnici usvojili su bez većih problema koncept bankovne unije ali je uspostava sustava koji bi prebacio posao nadzora i rješavanja problema u bankama s razine pojedinih država na razinu Europske unije očigledno puno tvrđi orah.

Dužnosnici eurozone kazali su za Reuters da njemačka vlada radi na planu koji bi omogućio završetak projekta bankovne unije i bez promjene europskih povelja.

Njemačka predlaže da nova agencija za likvidaciju banaka u problemima bude nadležna samo za najveće banke u eurozoni, dakle za oko 130 zajmodavaca, a ne za svih šest tisuća.

Naime, u Berlinu strahuju da će u slučaju preopsežnih nadležnosti agencije rješavanje problema posrnulih banaka u drugim zemljama pasti na njihova leđa. Ujedno žele zadržati ovlasti za odlučivanje o vlastitim štedionicama.

Europska središnja banka (ECB) preuzet će posao nadzora nad bankama eurozone u drugoj polovini iduće godine. Berlin se pobrinuo da ECB izravno nadzire samo 130 do 150 najvećih, "sistemski važnih" banaka a sada želi na sličan način ograničiti i ovlasti agencije za likvidaciju.

Povjerenik Europske unije za financijski sektor Michel Barnier naglasio je jučer važnost uspostave agencije za gašenje problematičnih banaka.

"Moramo što prije uspostaviti i pokrenuti sustav za likvidaciju banaka", kazao je Barnier u Europskom parlamentu. "Moramo biti spremni nositi se sa svakom krizom i imati na umu lekcije koje smo naučili iz spašavanja banaka na rubu propasti", dodao je.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

Ograničavanje nadležnosti agencije važno je za Njemačku jer bi to tijelo moglo zatražiti gašenje određene banke. U tom bi se slučaju mogao aktivirati zahtjev za pomoći iz europskog krizonog fonda, Europskog stabilizacijskog mehanizma, čiji je Njemačka najveći dionik.

Prihvaćanje njemačkih prijedloga moglo bi pak omesti rad ECB-a na rješavanju problema u bankovnom sektoru eurozone.

Primjerice, utvrdi li ECB probleme u manjoj banci, onoj čija imovina ne premašuje 30 milijardi eura, teško će se izboriti za njezino zatvaranje ne bude li u tome imala potporu odgovarajuće agencije. Bude li pak agencija nadležna tek za 130 do 150 banaka, neće moći priskočiti u pomoć ECB-u.

"Ne postoji čarobna linija koja dijeli sistemski važne banke od onih koje to nisu", naglašava Johannes Wassenberg iz kreditne agencije Moody's.

"Ključno je pitanje za tržišta u kojoj mjeri država odgovara za te banke?", dodaje, upozorivši da bi takav kompromis potkopao nastojanja da se raskine štetna veza između zaduženih zemalja i njihovih posrnulih banaka.

"Budu li se odluke o likviaciji donosile na razini pojedinih zemalja, središnji cilj uspostave bankovne unije bit će razvodnjen", zaključuje.