Zahvaljujući rastu tržišnih udjela glavnih konkurenata u 2012. smanjena je razlika između Konzuma kao nacionalnog tržišnog lidera i njegovih takmaca, objavljeno je u rujanskom broju elektronskog newslettera AZTN info.

Objavu prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je i za 2012. godinu provela istraživanje tržišta distributivne trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo i to na uzorku od 55 poduzetnika koji prema ostvarenom prihodu te broju prodajnih mjesta predstavljaju značajne sudionike na tom tržištu. Istraživanjem nisu obuhvaćeni trgovci koji ovu djelatnost obavljaju temeljem Zakona o obrtu. Također, istraživanjem nisu obuhvaćene prodajna mjesta čija primarna djelatnost nije prodaja prehrambenih proizvoda, primjerice, benzinske postaje ili drogerije te prodajna mjesta koja su specijalizirana za prodaju pojedine grupe prehrambenih proizvoda (pekarnice, mesnice itd.).

Ostvareni prihod svih poduzetnika od prodaje mješovite robe, pretežno hrane, pića i higijenskih proizvoda za domaćinstvo u 2012. iznosio je 31,1 milijardu kuna. Usporedba prihoda iz 2012. u odnosu na 2011., pokazuje da je tržište maloprodaje, unatoč nastavku potrošačke krize, ukupno raslo za dva posto. Vodećih deset trgovaca na malo zajedno su ostvarili prihod od 24,6 milijardi kuna, što je povećanje od 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada su isti poduzetnici imali prihod od 23,7 milijarde kuna. Četiri poduzetnika bilježe prihod veći od dvije milijarde kuna (Konzum, Plodine, Lidl, Kaufland), a devet poduzetnika ostvarilo je prihod veći od jedne milijarde kuna. Zajednički tržišni udjel deset najvećih trgovaca je stabilan, iznosi 79 posto, a tržište je umjereno koncentrirano Smanjenje Konzumove dominacije Konzum je i nadalje najznačajniji maloprodavač u Hrvatskoj s tržišnim udjelom od 25 do 30 posto. Međutim, zbog visokog rasta prihoda odnosno tržišnih udjela njegovih glavnih konkurenata, tržišni udjel Konzuma je u 2012. nešto manji u odnosu na godinu ranije. Time se nastavlja trend smanjenja Konzumove dominacije na tržištu i rast udjela njegovih glavnih konkurenata što kao pozitivnu posljedicu ima smanjenje asimetrije tržišta trgovine na malo. Lidersku poziciju Konzum ima u deset županija u Hrvatskoj te Gradu Zagrebu. Primat je izgubio u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je tržišni lider postao trgovački lanac Tommy. Tommy je ujedno, među promatranim trgovcima, zahvaljujući preuzimanju dijela Kerumovih trgovina, imao i uvjerljivo najveći skok prihoda u 2012. za jednu trećinu, odnosno za više od 400 milijuna kuna. Time je Tommy realizirao i najveći pomak u rangu prvih deset poduzetnika prema kriteriju ostvarenog prihoda u maloprodaji mješovite robe, jer je s 8. došao na 6. mjesto.

Lidl i Kaufland su zajedno, kao članice Schwarz grupe, najjači Konzumov konkurent u Hrvatskoj s tržišnim udjelom koji iznosi od 15 do 20 posto. Promatrano pojedinačno, Plodine su kao i prethodne, 2011., najveći Konzumov  konkurent u 2012. Rast prihoda Plodina, Lidla, Spara i Kauflanda u 2012. iznosio je od 6 do 12 posto. Najveće nominalno smanjenje prihoda u 2012. godini u odnosu na 2011., među svim poduzetnicima obuhvaćenim istraživanjem, imali su Kerum koji je izašao s tržišta maloprodaje te Mercator-H, čiji su prihodi od maloprodaje smanjeni za oko 15 posto, što je utjecalo i na daljnji pad njihovih tržišnih udjela koji su u 2012. godini iznosili manje od jedan posto kod Keruma, odnosno od 5 do 10 posto kod Mercatora.

Jedna od značajki tržišta maloprodaje u 2012. je i vitalnost i poslovna uspješnost regionalnih i lokalnih trgovaca koji i u 2012. bilježe rast ostvarenih prihoda i tržišnih udjela po pojedinim županijama. Tako križevački K.T.C. u tri županije (Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska) drži najveće tržišne udjele. Na lokalnoj razini također se ističu Studenac, Lonia, Boso, Metss, Gavranović i PPK Bjelovar. Pri tome je Metss iz Čakovca rastao značajnih 25 posto, a Studenac devet posto, ponajprije zahvaljujući preuzimanju određenog broja prodajnih mjesta Keruma. Trend jačanja lokalnih trgovaca pokazuje i primjer sisačkog trgovca Mlin i pekare, koji je u 2012. godini povećao prihode u maloprodaji za dvije trećine, a svoju maloprodaju je s područja dvije županije u 2011. godini proširio na područje pet županija u 2012.

Izvor: AZTN

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Raste značaj supermarketa i hipermaketa

Kao i godinu ranije, dvije trećine ukupnog prihoda u maloprodaji u Hrvatskoj (66 posto) u 2012. je ostvareno u Gradu Zagrebu (19,2 posto) i u šest županija: Splitsko-dalmatinskoj (12,6 posto), Primorsko-goranskoj (9,2 posto), Istarskoj (7 posto), Zagrebačkoj (6,6 posto), Zadarskoj županiji (5,8 posto) i Osječko-baranjskoj (5,3 posto). U preostalih 14 županija ostvarena je otprilike jedna trećina ukupnog prometa (34 posto).

Oko 70 posto prihoda na tržištu maloprodaje ostvareno je u prodajnim mjestima velikog formata, odnosno u supermarketima i hipermarketima koji su ujedno bilježili i najveći rast prihoda. Pojedinačno, promatrano po tipu prodajnog mjesta, najveći rast prihoda (4 posto) bilježe supermarketi. Unatoč smanjenju neto prodajne površine svih hipermarketa, promatrano skupno, i taj tip prodajnog mjesta bilježi rast prihoda od 2 posto. Trend rasta tržišta trgovine na malo mješovitom robom, pretežito hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u 2012. u odnosu na godinu ranije usporava. U 2011. je, naime, rast tržišta iznosio šest posto, a u 2012. dva posto.

Veliki broj jakih konkurenata

Značajka tržišta je veliki broj konkurenata različite tržišne snage, pri čemu veliki trgovački lanci odnosno prvih pet poduzetnika (Konzum, Plodine, Lidl, Kaufland, Mercator) čine oko 60 posto te su na sličnoj razini kao i u 2011. godini.
Premda još uvijek najveći promet i tržišni udio ima Konzum i u ovoj godini nastavljen je trend smanjivanja njegove dominacije čime se smanjuje i asimetrija tržišta. Usporedba tržišnih udjela prvih deset maloprodavača u 2011. i 2012. pokazuje blagi porast koncentriranosti tržišta primarno zbog izlaska pojedinih poduzetnika s tržišta. No, pozitivno je što je značajnije smanjivanje prometa (Mercator) ili izlazak s tržišta nekih poduzetnika (Kerum, Trgocentar Virovitica) paralelno pratio ulazak i jačanje drugih, osobito manjih i srednjih trgovaca u pojedine županijama, a koji se ne nalaze u grupi prvih pet najjačih.

Time se smanjuju i opasnost od monopolizacije tržišta ili, pak, kartelnih dogovora, a i potrošačima se nudi mogućnost većeg izbora.

Partnerstva i savezi

Dinamičnost tržišta maloprodaje očitovala se i kroz promjene i prilagodbe uvjetima na tržištu koje su se događale u grupacijama odnosno savezima poduzetnika u koje su ulazili prethodnih godina bilo kroz model kapitalne povezanosti bilo kroz sporazume o suradnji s ciljem povećanja tržišne snage odnosno pregovaračke pozicije prema dobavljačima te jačanja prepoznatljivosti na tržištu. Neke od članica pojedinih grupacija su u 2012. nestale s tržišta, a neke od grupacija su doživjele značajne promjene u odnosu na prvotni oblik.

Tako je grupacija Narodni trgovački lanac (NTL) u 2012. brojala devet članica, uključujući i matično društvo NTL d.o.o. To je rezultiralo značajnim padom zbirnog tržišnog udjela svih članica NTL-a odnosno gubljenjem tržišne pozicije koju je, kao najjača grupacija na tržištu, u 2012. zauzela Schwarz grupa.

Istodobno, zahvaljujući povratku nekih starih (Trgocentar, Trgonom) te ulasku u grupaciju nekih novih trgovaca na malo (Lonia, Prehrana Trgovina, Union), grupacija Ultra Gros, koja je od kraja svibnja 2013. promijenila naziv u Ultra, dodatno je ojačana te je brojem članica – 20 – trenutno najbrojnija grupacija na tržištu maloprodaje (stanje krajem kolovoza 2013.).

Mišljenje je Agencije kako ovakvi savezi ne predstavljaju ograničavanje tržišnog natjecanja sve dok se ne radi o značajnijem zajedničkom tržišnom udjelu svih sudionika pojedinog saveza i dok su ograničeni na partnerstva koja su usmjerena na nabavu robe, ali ne i na dogovore o cijenama, pozicioniranje na tržištu i slične aktivnosti usmjerene izravno i neizravno protiv interesa potrošača i razvoja tržišnog natjecanja na tom tržištu.

*Napomena: Agencija naglašava kako se podaci o ostvarenim prihodima odnose isključivo na prihode od prodaje mješovite robe, pretežno hrana, pića i higijenski proizvodi za domaćinstvo, odnosno primarnih živežnih namirnica i higijenskih proizvoda za kućanstvo, a ne i na ostale proizvode (odjeća, obuća, bijela tehnika itd.) te da to utječe na interpretaciju trendova.