Bosna i Hercegovina nije poduzela gotovo nikave napore kako bi zaštitila neke od svojih autohtonih proizvoda pa to nije učinila čak niti s čuvenim travničkim sirom, podaci su Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

Kako u ponedjeljak prenose banjalučke "Nezavisne novine", oznakom geografskog podrijetla BiH je do sada uspjela zaštititi tek med od kestena koji se proizvodi na području Cazina, u sjeverozapadnom dijelu zemlje, te ručni rad odnosno heklanje, karakteristično za područje Gračanice u središnjoj Bosni.

U postupku stjecanja prava na geografsku oznaku i podrijetlo trenutačno je još šest proizvoda iz BiH, a radi se o četiri zanatska i dva poljoprivredna proizvoda.

Za razliku od BiH, zemlje u okruženju su poduzele znatno ozbiljnije napore na zaštiti prava na autohtone proizvode.

Hrvatska je tako odavno zaštitila proizvode poput baranjskog kulena, ličkog krumpira i dalmatinskog pršuta, a Srbija je na popis zaštićenih uspjela uvesti čak 58 svojih proizvoda, uključujući leskovački roštilj.

Kašnjenje u zaštiti ovih proizvoda može dovesti i do dugotrajnih sporova poput onoga kojega Hrvatska i Slovenija trenutačno vode oko kranjske kobasice.

Oznaka geografskog podrijetla nekog proizvoda i njegova zaštita ujedno je jamstvo posebne kvalitete koje istodobno osigurava i bolji plasman na tržištu.

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost