Hrvatska će 2021. proizvoditi milijardu i 424 milijuna litara mlijeka! Da bi pomuzla tu golemu količinu mlijeka u razdoblju 2014.-2020. u adaptaciju postojećih i gradnju novih mliječnih farmi namjerava investirati 4,24 milijarde kuna. Istodobno će u proizvodnju domaće teladi uložiti 1,04 milijarde te u tov junadi još pola milijarde kuna. To su samo neki od detalja iz novoga operativnog programa razvoja govedarsko-mliječnog sektora, izrađenog u Ministarstvu poljoprivrede, čiju presliku imamo.  

Sedmogodišnja obnova
O mjerama iz novoga programa prošloga su tjedna informirani predstavnici poljoprivrednih udruga koje okupljaju obiteljska gospodarstva i velikih proizvodnih sustava, dok se njegova javna prezentacija najavljuje za kraj godine. Projekt sedmogodišnje obnove i jačanja govedarsko-mliječnog sektora financijski je težak 5,82 milijarde kuna, od kojih će 2,11 milijardi biti nepovratna potpora iz europske blagajne, fonda za razvoj ruralnih prostora, a ostatak bi trebali biti bankarski krediti uz povoljne uvjete. Proizvodnja mlijeka ove je godine pala na količine nezabilježene dulje od desetljeća, tov junadi također bilježi minuse, no u manjim parametrima nego mlijeko. Srpanj je, prema podacima Poljoprivredne agencije, zaključen sa 302 milijuna kilograma otkupljenoga mlijeka. To je manje za 72 milijuna kilograma nego u srpnju 2012., izgubljen je prosječan otkup za razdoblje od mjesec i pol dana. U novom programu stoji da, za razliku od prethodnoga koji je završen 2010., neće biti ograničenja u smislu najmanje veličine obiteljskih gospodarstava koja mogu aplicirati na investicijske potpore. Sukladno kriterijima Europske unije, koja u planskom razdoblju do 2020. predviđa posebne financijske pogodnosti kroz nepovratne potpore upravo za male obiteljske farme u ruralnim prostorima (50% od investicije) te za osobe mlađe od 40 godina (do 70%) zainteresirane za uključivanje u poljoprivredu, i u hrvatskom programu kao novi cilj ističe se zaustavljanje depopulacije ruralnih područja.

Program ne isključuje ni gradnju velikih specijaliziranih farmi, kako za proizvodnju mlijeka tako i za tov junadi, no za njih je predviđen ograničen iznos povrata sredstava, po jednom projektu/farmi moći će dobiti potporu maksimalno do 2,95 milijuna eura.  Europska politika ruralnog razvoja, koju i Hrvatska mora provoditi, kao prihvatljive izdatke prihvaća troškove gradnje, kupnje, zakupa ili adaptacije nepokretne imovine – objekata za držanje stoke, nabavu novih strojeva i opreme, uključujući i računalne programe do tržišne cijene, opće troškove poput izrade projekata, ishođenja licencija i patetnih prava, kao i honorare za arhitekte, inženjere i savjetnike. Iz europske blagajne, međutim, nitko potpore neće dobiti za kupnju stoke. Novac za taj trošak, stoji u programu, bit će moguće dobiti kroz povoljne kreditne linije, a obvezu njihova provođenja imat će HBOR i HAMAG. Za ulaganja po novom programu, navodi se dalje, kamate ne bi smjele prelaziti četiri posto, dok će rok otplate biti 14 godina, uz dvogodišnji poček za prvu obročnu otplatu kredita. Ako na tržištu kapitala neće budu dostupni krediti s niskom kamatom, Ministarstvo poljoprivrede, najavljuje se, osigurat će sredstva za subvencioniranje kamata u sklopu programa ruralnog razvoja. 

Šarolika isplativost     
Prema projekcijama iznesenim u programu, vlasnik adaptirane male mliječne farme sa 15 krava godišnje će ostvarivati neto dohodak od 22.464 kune, onaj sa 50 grla 157.342 kune, dok vlasnik farme sa 300 krava treba očekivati više od 1,2 milijuna kuna. Kod novih investicija male farme, čini se, odmah otpadaju, izračun otkriva da bi sa stadom od 15 krava farmer godišnje mogao zaraditi tek 4809 kuna, sa 50 grla neto prihod raste na 92 tisuće kuna, a za stado od 300 krava na 1,1 milijun kuna. Financijski znatno izdašniji je tov junadi. Za utovljenih 50 grla farmer može računati na godišnju zaradu od 111 tisuća kuna, za 300 grla više od pola milijuna, dok za 1000 junadi zarada prelazi 1,9 milijuna kuna.  

Nelogičnosti  

Puno viška na vremenski upitnom tekstu

Program razvoja govedarstva izložen je 73 stranice, od kojih je najmanje trećina višak zbog nepotrebnih konstatacija poput "goveda i ratarstvo vezani su na više načina". U više navrata naizmjenično se zagovaraju male obiteljske farme, pa veliki proizvođači, što na kraju ostavlja konfuznu sliku i ne nudi odgovor kakvu farmu treba naš ruralni prostor. Autori dvoje treba li farmeru po svakom grlu 1-1,5 ili 1,5-2,0 hektara zemljišta. Svi podaci o stočnom fondu su iz 2011., a Hrvatska agencija za poljoprivredu proljetos je objavila izvješće sa statistikom za 2012. Nadalje, na naslovnici programa stoji da je izrađen u srpnju 2013., a na 33. stranici da je "osnovna namjena provedbe programa podizanje konkurentnosti i racionalnog korištenja resursa u govedarskoj proizvodnji, uz zadovoljenje standarda i propisa koji za ovu proizvodnju vrijede u Europskoj uniji, a kojoj bi se Republika Hrvatska trebala pridružiti 1. srpnja 2013."?!