Posljednjih mjeseci privatni zdravstveni sektor u Hrvatskoj našao se u poteškoćama, prije svega zbog činjenice da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje smanjio broj ugovora s privatnicima, ali i zbog smanjenja cijena zdravstvenih usluga koje plaća.

Privatnici smatraju da bilo koja reforma zdravstvenog sustava, pa tako i niti ova najnovija ne može biti uspješna bez veće suradnje s privatnim zdravstvom. Nevenka Kovač, ravnateljica specijalne privatne bolnice za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu Sv. Katarina iz Zaboka, koja je ujedno i predsjednica HUP-ove udruge privatnih zdravstvenih ustanova, podsjeća kako sustav zdravstva jedne države podrazumijeva sve njegove resurse bez obzira na tip vlasništva.

Liste čekanja i dalje dugačke
"Bilo koja reforma sustava, temeljna reforma, a naš je sustav zaista treba, zahtijeva kompleksno usklađivanje svih čimbenika koji sudjeluju u pružanju zdravstvenih usluga: onih koji osiguravaju novac za plaćanje tih usluga – osiguravajuća društva, sve zdravstvene ustanove i djelatnike koji pružaju uslugu, bez obzira na tip vlsništva, i onih koju tu uslugu trebaju odnosno pacijente. Temelj reforme je definiranje opesega prava iz polica osiguranja sukladno njihovom pokriću kao i definiranju načina osiguranja solidarnosti za društveno-socijalno osjetljive skupine stanovništva te one sa specifičnim bolestima", kaže Kovač. Na pitanje hoće li ova reforma doista uspjeti smanjiti čekanja u bolnicama, Kovač kategorično odgovara da neće."Pretrage na koje se čeka u bolnicama i dalje se rade tamo i ne mogu se raditi kod obiteljskog liječnika, pregled specijaliste, ako ga pacijent treba, ne može se dobiti nego u bolnici i ne može ga obaviti liječnik opće medicine. Ovi reformski potezi prvo nemaju veze sa reformom sustava, a drugo neće smanjiti liste čekanja u bolnicama. Primjerice, na listi čekanja za ugradnju umjetnih zglobova u Hrvatskoj ima više od 2000 pacijenata, u Općoj bolnici u Zaboku na operaciju se čeka više od godinu dana, dok se u Koprivnici rade predbilježbe za takve zahvate tek za pet godina", tvrdi Kovač dodajući da ne razumije zašto Ministarstvo zdravlja ne omogućuje i privatnim bolnicama ugovore s HZZO-om. Bolnica Sv. Katarina koja se nalazi u iznajmljenim prostorima bolnice Zabok, putem HZZO-a prima pacijente samo ambulantno na preglede.

S druge strane, Zagoraca ima najmanje među pacijentima koji se operiraju u ovoj bolnici samo zato što HZZO ne daje ugovore i privatnim bolnicama. "Zdravstvo nije besplatno i građani iz plaća i mirovina izdvajaju 13 posto za zdravstveno osiguranje, a tko ne uplaćuje još i dopunsko osiguranje, za pojedine usluge plaća participacije. Tražimo ravnopravniji položaj na tržištu i konačno se postavlja pitanje zašto pacijenti ne bi mogli birati i ići gdje im je bolje? Eto paradoksa, s jedne strane državne bolnice imaju puno pacijenata, a nemaju novaca ni mjesta da bi kvalitetno mogle financirati liječenje, a privatne bolnice imaju mjesta i tehnologiju, ali im nedostaju pacijenti". kaže Kovač. Krapinsko-zagorska županija kao rijetko koja u Hrvatskoj ima vrhunske potencijale za razvoj zdravstvenog i medicinskog turizma, a od ukupno osam privatnih bolnica tri su u ovoj županiji. Međutim, od tri privatne bolnice samo je specijalna bolnica Magdalena u Krapinskim Toplicama u sustavu javno-zdravstvene mreže i većinu kapaciteta imaju ugovorenu s HZZO.  Kovač je komentirala i nova pravila HZZO-a o upućivanju pacijenata iz primarne u sekunardu zdravstvenu zaštitu dodajući kako to nije nikakva reforma sustava nego pokušaj da se rastereti skupi bolnički sustav većim angažiranjem liječnika obiteljske medicine i poveća sudjelovanje pacijenata u troškovima liječnja. 

Odluka o bolovanju
"I dalje se neki reformki postupci temelje na preporukama, a ne izričitom pravilu kojeg se striktno treba držati, primjerice, za propisivanje najjefinijih lijekova. To o čemu govore kao o reformi je bio način funkcioniranja većina liječnika u primarnoj zašiti i do sada. Odluku o bolovanjima su i do sada donosili obiteljski liječnici, preoperativna priprema se i do sada trebala napraviti prije dolaska u bolnicu kod svog liječnika, ne vidim u čemu je to tako revolucionarno drugačije postupanje sada", kaže Kovač. Dodaje da su obiteljski liječnici i do sada mogli odlučivati o terapiji jer su specijalisti davali preporuku, ali zadnju riječ je imao liječnik obiteljske medicine jer su samo oni propisivali recepte. Jedina je razlika, kaže Kovač, da se neće morati odlaziti k svojem liječniku svaki put po uputnicu već je jedna uputnica vrijediti dulje.

Hrvatska liječnička komora

Dobre i loše strane vodiča

Iako Hrvatska liječnička komora (HLK) nije službeno konzultirana vezano uz izradu novog modela upućivanja pacijenata, u dopisu navodi da model nije nužno usmjeren prema ograničavanju prava pacijenata već je cilj prvenstveno racionalizacija korištenja zdravstvenih kapaciteta. HLK podržava nastojanje da se bolničkim liječnicima osigura više vremena za bavljenje specifičnom visokospecijaliziranom zaštitom što znači da bi trebali biti rasterećeni vođenja bolesti i stanja koja mogu samostalno voditi liječnici u PZZ. No, smatraju da novi model ne bi trebao stvarati dodatne podjele između liječnika već jasnije definirati njihove uloge, a da se pritom ne stvaraju nepotrebna ograničenja koja u konačnici otežavaju pružanje zdravstvene zaštite. Stoga se HLK protivi ograničavanju prava bolničkim liječnicima da preporuče bolovanje i donose mišljenje o radnoj sposobnosti pacijenta. Protivi se i obvezi propisivanja najjeftinijeg lijeka istog sastava jer smatraju da liječnik mora imati pravo preporučiti i propisati prema njegovom mišljenju odgovarajući lijek pri čemu osiguravatelj, u slučaju da ne pokriva u potpunosti cijenu propisanog lijeka, mora osigurati pacijentu mogućnost nadoplate do pune cijene originalnog lijeka.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa