Skorim povratkom u saborske klupe zastupnike, među ostalim, čekaju izmjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Ako je suditi prema stajalištu članova Odbora za fiskalnu politiku objavljenom prije nekoliko dana, Vladin prijedlog ima dosta nedorečenosti i nedovoljno jasno definira ograničenja, što može otupjeti i osnovni cilj određivanja fiskalnih pravila. Za početak, sedmorka stručnjaka iz Fiskalnog odbora drži da iz predloženih izmjena zakona nije jasno koja bi se fiskalna pravila primjenjivala u 2013., pa čak i u 2014., jer prijedlog predviđa stupanje na snagu novih pravila odmah nakon objave u Narodnim novinama, a ona se referiraju na (nepostojeći) plan prilagodbi u kontekstu Europskog semestra. “Zbog toga je nužno jasno odrediti koja pravila vrijede u tim godinama, makar i kao privremena pravila specifična za njih”, ističe se u jednoj od osam preporuka Odbora koji bi po novom trebao dobiti izmijenjen okvir djelovanja.

Prije svega, izlazi iz okrilja Ministarstva financija. Intencija je da njegova funkcija ojača i da dobije na neovisnosti, što dosad nije uvjerljivo djelovalo ni EK ni MMF-u, što su i javno isticali u izvješćima. Seljenje Odbora iz Katančićeve u Sabor pozdravila je ovih dana i Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, pozitivnim ocjenjujući i to što se u odnosu na prve radne verzije izmjena odustalo od ideje da Odborom i ubuduće predsjeda stranačka figura (umjesto ministra financija, šef saborskog Odbora za proračun i financije). Ako je već nedostižno da ti odbori na raspolaganje dobiju potporu pratećih službi koje koštaju, Ott za poboljšanje zakonskog prijedloga dodaje nekoliko stvari koje nisu dodatni trošak. Primjerice, Ministarstvu financija trebalo bi se kao eksplicitna obveza utvrditi pravodobno dostavljanje svih proračunskih dokumenata bez kojih Fiskalni odbor ne može uistinu raditi svoj posao. Šefica IJF-a drži da bi se još ponešto moglo preuzeti iz pozitivne irske prakse, gdje se ministar financija mora odazivati na poziv Odbora na sjednice, a Odbor ima i mandat da mu službeno šalje dopise upozorenja obvezujući ga na poduzimanje odgovarajućih mjera.

Članovi našeg Odbora, pak, zalažu za jasnije definiranje numeričkih ograničenja vezanih uz deficit, dug i ukupne izdatke opće države, u skladu sa srednjoročnim proračunskim ciljem. U pogledu javnog duga realno je i moguće da će granica od 60 posto BDP-a zbog objektivnih okolnosti biti probijena već ove godine, ali za takve situacije u Odboru drže potrebnim i da se jasno odredi obveza provedbe mjera za smanjenje duga, tzv. automatski korektivni mehanizam. Konačno, zadaće Odbora, smatraju, treba proširiti na (pr)ocjenu Vladinih fiskalnih smjernica, strategije javnog duga te prijedloga zakona koji mijenjaju porezni, mirovinski, zdravstveni te sustav plaća u državnim i javnim službama. Te će zone, međutim, i neovisno o Fiskalnom odboru odskora biti pod pojačanom paskom Europske komisije.