Nacionalni onkološki institut proveo je istraživanje na 53.000 pacijenata koje je pokazalo da CT snimanje, koje detektira mnogo manje tumore od RTG-a, može smanjiti smrtnost za 16 posto među pacijentima koji imaju najveći rizik za rak pluća.

Odbor za zdravstvo predložio je američkoj Vladi krajem srpnja uvođenje nacionalnog CT screeninga za pušače kao preventivnu mjeru ranog otkrivanja raka pluća. Prijedlog je mjesec dana bio na javnoj raspravi, a radna skupina trebala bi konačnu odluku donijeti za tri do šest mjeseci. Nacionalni program predviđa da se dugogodišnji pušači jednom godišnje podvrgnu preventivnom CT snimanju, a procjenjuje se da bi se na taj način moglo prevenirati 20.000 smrti godišnje. U ovom trenutku administracija još uvijek ne izlazi s podatkom o tome koliko bi to stajalo nacionalni zdravstveni sustav budući da bi pretraga za visokorizične pušače bila besplatna, piše New York Times.

Sve do nedavno smatralo se da nema dovoljno dokaza koji bi opravdavali uvođenje ovakvog screeninga za rak pluća, prije svega jer uobičajene pretrage kao što su RTG pluća nisu mogle dijagnosticirati rak u dovoljno ranoj fazi da bi se pacijent podvrgnuo operaciji i na taj mu se način spasio život. Ali stvari su se počele mijenjati 2010. godine nakon što je Nacionalni onkološki institut proveo istraživanje u koje je bilo uključeno 53.000 pacijenata i koje je pokazalo da CT snimanje, koje detektira mnogo manje tumore od RTG-a, može smanjiti smrtnost za 16 posto među pacijentima koji imaju najveći rizik za rak pluća. Ovo je istraživanje ujedno bilo i podloga za prijedlog radne skupine o pokretanju nacionalnog programa.

Četvrtina onkoloških bolesti

Rak pluća u SAD-u odnosi godišnje oko 160.000 života odnosno na njega otpada više od jedne četvrtine svih smrti uzrokovanih onkološkim bolestima. Uz to, gotovo 90 posto pacijenata s rakom pluća umrlo je uglavnom zbog toga jer je bolest bila otkrivena prekasno. Stoga bi prijedlog radne skupine mogao promijeniti medicinsku praksu uvođenjem  godišnjeg CT snimanja kao standardne pretrage u zdravstvenoj skrbi za pušače koji su u velikom riziku od ove bolesti.

“Riječ je o trenutnim i bivšim pušačima, odnosno o oko 10 milijuna ljudi u dobi od 55 do 80 godina koji puše ili su pušili najmanje kutiju cigareta dnevno u proteklih 30 godina, ali i onima koji su prestali prije 15 godina”, istaknuo je dr. Michael LeFevre, profesor na Sveučilištu Missouri i član radne skupine. “Procjenjujemo da bi screening mogao spriječiti oko 14 posto od 160.000 smrti uzrokovanih rakom pluća godišnje”, rekao je dr. LeFevre. Niskodozažni CT koji se preporuča za ovaj program ima potencijal promijeniti smjer bolesti detektirajući je u dovoljno ranoj fazi da bi liječenje moglo biti učinkovito. Snimanje može detektirati mnogo manje tumore nego što je to moguće s RTG-om, istaknula je dr. Mary Reid, izvanredni profesor onkologije na onkološkom institutu Roswell Park u Buffalu. “Zamislite da gledate u šljivu u usporedbi s vrhom vaše olovke”, rekla je dr. Reid dodajući da ovakav način snimanja doista može dovesti do preokreta i to u najranijoj fazi bolesti. A budući da osiguranje pokriva i zahvate i pretrage koje su strogo preporučene od strane radnih skupina, potencijalni pacijenti više ne bi morali sami snositi troškove. Drugim riječima, zdravstveni zakon kojeg je donio predsjednik Barack Obama omogućio bi onima koji su kandidati za CT da ne plaćaju doplatu za tu pretragu čija je cijena oko 170 američkih dolara.

Glavna je poruka: nemojte pušiti

Vladina agencija za zdravstvo, Medicare, će također napraviti procjenu troškovne učinkovitosti ovog programa, no u ovom trenutku neće komentirati program niti koliko bi on mogao stajati porezne obveznike. Dr. Harold E. Varmus, direktor Nacionalnog onkološkog instituta, rekao je da bi ova preporuka radne skupine mogla “promijeniti način o kojem ljudi razmišljaju o raku pluća”. No, dodao je da screening ne bi smio pušačima pružiti lažni osjećaj sigurnosti. “Glavna poruka i dalje je ista, nemojte pušiti jer je pušenje u oko 85 posto smrti glavni krivac za oboljevanje od raka pluća”, istaknuo je dr. Varmus.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Ipak, ima i onih koji pozivaju na oprez pri uvođenju ovog programa. Dr. Kenneth Lin, liječnik opće prakse i izvanredni profesor obiteljske medicine na Medicinskom fakultetu Gerogetown, ističe da iako je studija Nacionalnog onkološkog instituta pokazala veliku korist kod visokorizičnih pacijenata, kod onih s niskim rizikom šteta bi mogla biti veća od koristi. Naime, CT snimanje može detektirati abnormalnosti koje izgledaju kao zloćudne tvorbe, ali koje nisu opasne po pacijenta. To bi moglo dovesti do posljedice da se pacijenti podvrgavaju nepotrebnim operacijama ili invazivnim zahvatima kao što je biopsija. Iako je i radna skupina ukazala na potencijalnu štetu u smislu predijagnosticiranja, također su istaknuli da je korist od screeninga prevagnula nad štetom u ciljanoj populaciji.

Dr. Lin je upozorio i da se premalo zna o kumuliranju rizika od višegodišnjeg izlaganja CT-u. Radna skupina je također istaknula da postoji rizik od zračenja, ali i da je broj spašenih života zbog screeninga puno veći od života koji su izgubljeni od raka uzrokovanog zračenjem.

Dr. Peter B. Bach, pulmolog-onkolog u Onkološkom centru Sloan-Kettering u New Yorku, upozorava da je istraživanje Nacionalnog onkološkog instituta provedeno u vrhunkim kliničkim istraživačkim centrima gdje se koriste najmoderniji CT uređaji koje čitaju vrhunski stručnjaci. Stoga postavlja pitanje kako će se program provoditi u mjestima diljem zemlje u kojima je kvaliteta zdravstvene skrbi na niskim razinama te dodaje da će program biti teško provesti u stvarnom životu. Budući da korist od screeninga dosta ovisi i o tome koliko osoba puši, dr. Bach je razvio online alat pomoću kojeg svatko može utvrditi je li pogodan kandidat za screening.

Dr. Tamara Poljičanin

Puše i djeca i mladi

“U Hrvatskoj je svaka treća odrasla osoba pušač. Prema podacima Hrvatske zdravstvene ankete iz 2003. godine najviše puše osobe u dobi od 18 do 29 godina (34,7 posto), a najmanje u dobi iznad 65 godina (11,6 posto). Postoji epidemija pušenje i kod mladih i djece na što ukazuju podaci iz nekoliko međunarodnih istraživanja provedenih u Hrvatskoj“, kaže dr. Tamara Poljičanin, ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u Hrvatskoj je pušenje vodeći uzrok opterećenja bolestima s udjelom od 15,8 posto. Za većinu vodećih uzroka smrti, prema indikatorima program “Zdravlje za sve” WHO-a, pušenje predstavlja čimbenik rizika. U analizi zdravstvenog stanja, bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti s udjelom od 48,7 posto u ukupnom mortalitetu 2011. godine, a slijede maligne bolesti s udjelom od 27 posto. Prema  incidenciji i mortalitetu od raka, u muškaraca je rak bronha i pluća na prvom mjestu, a u žena na trećem. Procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje u Hrvatskoj godišnje umire oko 9000 ljudi ili svaka peta, šesta umrla osoba.

Prof. dr Eduard Vrdoljak

Prevencija

Od 3000 novootkrivenih slučajeva raka pluća godišnje u Hrvatskoj, njih 90 posto je povezano s pušenjem, a i smrtnost od raka pluća je katastrofična i iznosi ponovno 90 posto, navodi prof. dr. Eduard Vrdoljak, voditelj Centra za onkologiju i radioterapiju u KBC-u Split i predsjednik Hrvatskog onkološkog društva. Dodaje kako je najbolji put u borbi protiv ove bolesti primarna prevencija odnosno nepušenje. “Sekundrna prevencija odnosno rana detekcija je vrijedan pristup u smanjenju pobola od bilo kojeg oblika raka pa tako i pluća. Naravno, ista treba biti farmakoekonomski opravdana. Do sada, niskodozažni CT nije široko prihvaćen poradi cijene, provodivosti i sigurnosti učinka na zdravlje zajednice gdje se provodi. Ipak, sve je više dokaza da će takva praksa biti standard, jasno za neke specifične subpopulacije s visokim rizikom“, kaže Vrdoljak.

Prof. dr. Ranka Štern Padovan

Mamografija

Prof. dr. Ranka Štern Padovan, pročelnica Zavoda za radiologiju u KBC-u Zagreb i pročelnica katedre za radiologiju na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, kaže kako je ova ideja stara desetak godina. “Moj je stav da je to još uvijek dvosjekli mač jer koliko možete ranije uočiti tvorbu, to s druge strane može dovesti do niza bespotrebnih operacija benignih tvorbi“, kaže Štern Padovan dodajući kako si ovakav program mogu priuštiti jako bogate države. Ipak, ovakvi su programi pokazali veliku korist u prevenciji raka dojke uvođenjem obaveznih mamografskih pregleda. “Tehnologija napreduje u smjeru da se smanji doza zračenja, a snimi što veća površina tijela“, kaže i dodaje da, iako je riječ o malim dozama, ipak je riječ o zračenju te da se provokacija nekog karcinoma može javiti i 20 godina nakon ozračivanja. Naglašava da ovakvi programi trebaju biti dobro osmišljeni i s ozbiljno razrađenim protokolom.