Za sedam, osam godina, Zagorci bi trebali proizvesti oko 75 tisuća litara vina od autohtonih zagorskih sorti. Naime, 2006. godine Strukovna grupa za vinarstvo i vinogradarstvo pri Županijskoj gospodarskoj komori u Krapini, u suradnji sa Zavodom za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Međunarodnom organizacijom za vinogradarstvo te Krapinsko – zagorskom županijom pokrenula je znanstveni projekt revitalizacije autohtonih sorti vinove loze. Na terenu diljem Zagorja pronađeno je čak 26 sorti koje su starije od 150 godina i te su sorte posađena na pokusnoj parceli Josipa Grozaja u Donjoj Pačetini.

 Do 2017. cilj pet hektara

 Od svih tih sorti izdvojeno je njih nekoliko koje će se zagorskim vinarima i vinogradarima preporučivati za sadnju. – Uz dvije najvažnije sorte – staru hrvatsku belinu i Sokol, našim ćemo vinogradarima preporučiti i sadnju lipovine, mirkovače, divljaka, stare zagorske črnine i ranfola. Radi se o autohtonim sortama koje imaju manji postotak šećera, odnosno alkohola u vinu, ugodnih su kiselina i daju izvrsne rezultate za ovo podneblje. Cijeli projekt traje do 2017. godine i nadamo se kako ćemo do tada uspjeti zasaditi više od pet hektara ovih sorata – rekao nam je voditelj Strukovne grupe zagorskih vinara i vinogradara Slavko Merkaš dodajući kako će u studenom biti predstavljena i zagorska vinska monografija. Uz Krapinsko – zagorsku županiju, Agronomski fakultet i Županijsku komoru, u projekt vrijedan oko 750 tisuća kuna se uključio i Trgocentar koji bi trebao otkupiti i zemljište kako bi se zasadio novi matičnjak za uzgoj takvih autohtonih trsova.

 Zagorski Casanova

 Inače, jedna od sorti – stara hrvatska belina, pronađena je na brajdi rodne kuće vođe Ilirskog pokreta Ljudevita Gaja i jedan je od roditelja najpoznatije svjetske vinske sorte – chardonnaya. Belina je prisutna u čak 70 poznatih svjetskih vinskih sorti, a zbog svog darivanja genetskog materijala prozvana je i zagorskim Casanovom. Druga važna sorta za zagorski vinski brend je Sokol koji po svom okusu podsjeća na dalmatinski pošip, a njega je već zasadilo nekoliko zagorskih vinara. Prvi među njima Zvonko Sever iz Klanjca je izuzeo cjepna oka s posljednjih 20-ak trsova s Cesargradske gore u vlasništvu franjevačke župne crkve te razmnožio sadnice iz vinograda Borisa i Željka Finka. To se vino još prije tristotinjak godina moglo piti i na zagrebačkom Kaptolu.