Rusija želi uložiti 17 milijardi eura u rekonstrukciju zastarje Transsibirske željeznice i Bajkalsko-amurske magistrale (BAM). Osim povećanja puteva za prijevoz tereta, Transsibirska željeznica i Bajkalo-amurska magistrala mogle bi bitno smanjiti put tereta iz Azije u Europu. Zbog toga može doći do izgradnje BAM-a 2 i proširenja željeznice do otoka Sahalina na Dalekom istoku.  Međutim, i prije nego što je počela gradnja oko ovog skupog projekta veća su izbile svađe.

Carina i luke usko grlo

Kako javlja Ruski vjesnik, zagovornici ideje govore o 500 tisuća novih radnih mjesta, mogućnosti da se podigne na novu razinu industrija čitave regije te o današnjem manjku propusnog kapaciteta željeznica. Protivnici se prisjećaju vremena polustoljetne sovjetske izgradnje BAM-a te ogromnog napora milijuna ljudi. Izvršni direktor za kapitalne projekte i infrastrukturu PricewaterhouseCoopersa Andrew Chan Yik Hong smatra da bi ruske željeznice mogle biti unosan put prvenstveno između država Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) i Europe.

“No prvo treba prevladati zaostalost u infrastrukturi i odraditi dugotrajna i skupa ulaganja u željeznice“, smatra Andrew Chan Yik Hong. Prema njegovim riječima, taj će put omogućiti da se izbjegne opasnost od pirata, nestabilni režimi koji se nalaze na tradicionalnom morskom putu.

Ideju podržava i dio ruskih biznismena. Zijavudin Magomedov, vlasnik holdinga Summa koji upravlja lukama na Dalekom istoku, Baltičkom i Crnom moru te prijevoznom grupom FESCO aktivno promiče taj projekt. Prema njegovom mišljenju, danas ruskom putu u Europu smeta spori posao carina i luka. Primjerice, kontejner stoji na carini u Vladivostoku 13 dana nakon čega se još 4-5 dana zadržava na obradi u luci. Sam put kroz najveću državu na svijetu traje manje: oko dva tjedna. U Singapuru, u jednoj od najvažnijih svjetskih luka, carina prosječno zadržava kontenjer samo dva dana. Zato su Rusija i najbliži konkurenti (kineski Šangaj i južnokorejski Busan) na gubitku.

Prema računicama biznismena, danas kroz Rusiju u Europu prolazi manje od jednog postotka azijske robe. Kako smatraju u Summi, postoji mogućnosti upeterostručavanja količina robe. Svaki postotak donijet će ruskoj ekonomiji jednu milijardu dolara. Danas se više od 90% robe prevozi upravo morskim putem.

“U drugim ekonomskim uvjetima Transsibirska željeznica bila bi isplativa: krajem 80-ih na njoj su se prevozile velike količine robe i to je bilo isplativo. No danas je sve drugačije i bilo bi vrlo optimistično govoriti da taj put može konkurirati morskom”, uvjeren je generalni direktor Infolinea Mihail Burmistrov. Neusporedivo veća količina tereta može se prevoziti morskim putem, što je pritom jeftinije od željeznice, stručnjak argumentira svoj stav.

Daniil Ribalko, direktor za prijevoz FM Logistica, za Ruski vjesnik govori da prijevoz iz južnokorejske luke Busan u luku Vostočni, odakle teret brzo dođe do EU-a, traje oko 36 sati i otprilike košta između 500 i 550 dolara za kontejner, plus cijena isporuke tog tereta po željeznici. Prijevoz po moru iz Busana u luku Hamburg, prema njegovim podacima, stoji samo od 600 do 800 dolara.

inovativan model

Superbakterije sve su veća prijetnja, a hrvatski znanstvenici nude novo rješenje

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

Previše politike

Nije čudno da ta ideja da se konkurira morskom putu još uvijek nije nigdje zaživjela. U tim je projektima često previše politike i premalo ekonomije. Kad su sličan projekt objavili u Kolumbiji, promatrači su istaknuli da je na taj način država pokušala privući što više američkih ulaganja, plašeći SAD kineskom ekspanzijom u njegovo dvorište. Naime, projekt je trebala financirati Kina.

U korist politiziranosti projekta rekonstrukcije Transsibirske željeznice i gradnje BAM-a 2 govori i ta činjenica da to nije prvi put kako Ruske željeznice pokušavaju uzeti Sueskom kanalu dio prihoda. Još 2008. kompanija je objavila da će graditi pruge od ruskog Dalekog istoka do sjevernokorejske luke Radžin. Gradnja se prikazivala kao dio projekta za stvaranje puta iz Azije u Europu preko Sibira. Prema planu put se trebao nakon nekog vremena spojiti s Južnom Korejom i postati glavni pravac isporuke tereta u Europu za obje države i azijske susjede te doprinijeti uspostavljanju mira i razumijevanja dvaju starih neprijatelja.