Od ukupno 31 banke koje posluju na domaćem tržištu više od trećine, ili njih 11, u prvom polugodištu iskazalo je gubitak, a gotovo sve od preostalih 20 bilježe osjetno manju dobit nego u prvoj polovici 2012. Uz nastavak nepovoljnih trendova neto kamatnih prihoda, snažan rezultatski pad umnogome je posljedica rastućih troškova rezervacija za tzv. loše kredite koji su premašili 15 posto (početkom godine bili su na 14,5%). Na razini bankarskog sektora i imovina je u odnosu na sredinu prošle godine danas neznatno manja (400 prema 403 milijarde kuna), ali je dobit prije oporezivanja pala u konačnici čak 40 posto. Prema preliminarnim podacima HNB-a, sredinom godine iznosila je 1,26 milijardi kuna (oko milijardu kuna neto dobiti), dok je u istom razdoblju lani prije oporezivanja sektor zabilježio 2,14 milijarde kuna dobiti.

 Banke dobitaši iskazale su pritom nešto manje od 1,5 milijardi kuna bruto dobiti, a gubitak ostalih ove se godine produbio na gotovo 217 milijuna. Dvije od tih banaka  zbog iskazanih su gubitaka stopom adekvatnosti jamstvenog kapitala pale ispod zakonom propisanog minimuma od 12 posto.

U Centar banci čišćenje bilance i pojačano izdvajanje rezervacija rezultiralo je gubitkom od čak 66 milijuna kuna i padom adekvatnosti kapitala na 9,8 posto, a u Karlovačkoj banci su iskazali 21 milijun kuna minusa, što je kapitalnu adekvatnost banke potisnulo na 10,15 posto (sa 12,8 posto početkom godine). Obje te banke već mjesecima rade na dokapitalizacijama i već dulje su pod prismotrom i pojačanim nadzorom regulatora.

U skupini banaka koje su iskazale gubitak sve je više onih s negativnim operativnim rezultatom. Kod više njih bilance osjetno kopne dok su na razini sustava u znaku stagnacije. Kao i potkraj 2012. aktiva banaka je malo iznad 400 mlrd. kuna, no u Štedbanci manja je 11,6 posto, u Centar banci 10 posto, u Banco Popolare Croatia i Karlovačkoj 7 posto…

Od većih banaka ove godine gubitak je iskazala Societe Generale Splitska banka, u kojoj su francuski većinski vlasnici već ranije ove godine snažno pojačali rezervacije. To je jako obilježilo već rezultat za prvi kvartal, kad je iskazano 83 milijuna kuna gubitka, pa 54 milijuna kuna minusa na polugodištu zapravo predstavlja osjetno bolji skor. No, Splitska je banka ujedno i jedna od rijetkih banaka iz top 10 koje ove godine bilježi natprosječan rast aktive. Povećala ju je, naime, 3,6 posto, a nešto veći rast bilježe tek Hrvatska poštanska banka (+4,1 posto) i Sberbank (+6 posto) koji ulaskom ruskih vlasnika u nekadašnju Volksbank grupu i na hrvatskom tržištu postepeno povećava tržišni udjel i trenutno je na 2,15 posto.

Od vodeće petorke Zagrebačka i Erste banka aktivu su povećale (0,3 i 0,6 posto), dok je imovina Privredne, Raiffeisen i Hypo Alpe-Adria banke u odnosu na početak godine smanjena između dva i tri posto. Među tom petorkom samo je Privredna banka u prvoj polovici ove godine iskazala veću dobit nego u istom razdoblju lani, no u njezinu je rezultatu ove godine ‘ugrađeno’ i 150 milijuna kuna jednokratnog prihoda slijedom tranakcije prodaje PBZ Investa s matičnom bankom, a sredinom 2012. Međimurska banka još nije bila pripojena PBZ-u, a imala je tada 20 milijuna kuna dobiti. Kad se sve to uzme u obzir, ni PBZ-ov rast polugodišnje dobiti prije oporezivanja (sa 506 na 583 milijuna kuna) zapravo ne odskače iz trenda pada profitabilnosti. U Zabi se on sredinom godine očitovao u bruto dobiti od 476 milijuna (lani 713), Raiffeisen je u šest mjeseci ove godine iskazao 71 milijun kuna, a lani 332, Ersteova se više nego prepolovila (153 prema 333 milijuna), a Hypova je na trećini lanjske (35 prema 101 milijun).