Američko sveučilište Harvard neprikosnoveni je kralj svjetskih sveučilišta, pokazuju najnoviji podaci šangajskog sveučilišta Jiao Tong, na čijem se popisu najboljih 500 sveučilišta u svijetu Harvard ove godine na prvome mjestu našao deseti put za redom, dok se Sveučilište u Zagrebu zadržalo unutar dosadašnje skupine od 401. do 500. mjesta.

Na u četvrtak objavljenoj Šangajskoj listi 500 najboljih svjetskih sveučilišta, jednom od najcitiranijih rangiranja najboljih sveučilišta svijeta (Academic Ranking of World Universities, ARWU), među prvih se deset nalazi osam američkih i dva britanska sveučilišta. Nakon Harvarda, na popisu su još Stanford, Sveučilište Berkeley, Massachusetts Institute of Technology (MIT), Cambridge, California Institute of Technology, Princeton, Columbia University, University of Chicago i Sveučilište Oxford.

Sveučilište u Zagrebu, koje je u popis najboljih 500 u svijetu prvi puta uvršteno 2011., i ove se godine našlo u skupini od 401.-500. mjesta. Od zemalja u regiji, u istoj se skupini nalazi Sveučilište u Ljubljani, dok je ih je beogradski Univerzitet ove godine prestigao i ušao u skupinu od 301.-400. mjesta.

Među prvih 20 ukupno je 17 američkih i samo još jedno europsko sveučilište, švicarski Savezni institut za tehnologiju (Swiss Federal Institute of Technology ) u Zuerichu, i to na 20. mjestu, kao prvo sveučilište kontinentalne Europe uvršteno među prvih 20 u povijesti ARWU-a.

Drugo ponajbolje sveučilište regije je francusko sveučilište Pierre & Marie Curie u Parizu, na 37. mjestu, te University of Paris Sud na 39. Najbolja sveučilišta azijsko-pacifičke regije su sveučilišta u Tokyu i Kyotu, koja zauzimaju 21., odnosno, 26. mjesto, te na 56. mjestu australsko Sveučilište u Melbournu.

Po prvi puta među prvih 100 našlo se nizozemsko Sveučilište u Groningenu (92. mjesto). Ukupno 11 sveučilišta na popisu se nalazi po prvi puta, među kojima sveučilište King Abdullah University of Science and Technology u Saudijskoj Arabiji, portugalsko University of Coimbra, te južnokorejsko Catholic University of Korea.

Među 500 najuglednijih sveučilišta ukupno je 149 američkih, 37 britanskih, 38 njemačkih, te 42 kineska sveučilišta.

Šanghajska lista objavljuje se od 2003. a temelji se na nizu pokazatelja akademskog i istraživačkog uspjeha među ukupno tisuću svjetskih sveučilišta, uključujući broj studenata i profesora koji su dobitnici Nobelove nagrade ili Fieldsove medalje, broj članaka u naznačajnijim znanstvenim bazama, broj članaka objavljenih u prestižnim znanstvenim časopisima kao što su Nature i Science i citiranost u drugim znanstvenim publikacijama, te akademskom uspjehu u odnosu na broj stalno zaposlenih profesora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost