Dio slavljeničkog raspoloženja zbog izlaska eurozone iz recesije prelio se i na Grčku, iako su njezine brojke još uvijek vrlo daleko od europskih. No i ublažavanje godišnjeg pada BPD-a na 4,6 posto u drugom tromjesečju u usporedbi s prvim kvartalom odnosno minusom od 5,6 posto prva je naznaka da rigorozne mjere štednje počele davati bar neke rezultate.

Rigorozna fiskalna disciplina koju su toj državi nametnuli EU i MMF, a koja je uvjet za primanje presudne pomoći za spašavanje Atene, rezultirala je i krajnje neočekivanom brojkom od 2,6 milijardi eura proračunskog viška, u odnosu na lanjski minus od 3,1 milijardu eura. Međutim, iako ovi brojevi ohrabruju Grčka je još daleko od rješenja svojih problema. Dugotrajna recesija nastavit će se sigurno i iduće godine, mora se u tržišno vrlo nepovoljnom okruženju nastaviti privatizacija državnih i javnih tvrtki, kupovna moć je u slobodnom padu, a niti se ne nazire suvislije rješenje problema nezaposlenosti. Grčka je izazvala europsku dužničku krizu nakon što je 2009. godine Atena priznala da je godinama frizila svoje proračunske podatke i skrivala golemi minus. KAko bi se spasila ta država, ali i eurozona Grčka je bila prva europska država koja je dobila međunarodnu pomoć. Iako je politika oštrih rezova potrošnje i povećanja poreza, a koju su tražili kreditori uspjela zaliječiti javne financije i smanjiti proračun u potpunom rasulu je ostavila gospodarstvo i društvo.

Pogrešne prognoze
Od 2008. godine Grčko gospodarstvo se smanjilo za oko 24 posto, broj bankrota otišao je u nebesa, a nezaposlenost je na rekordnih 27,6 posto, uz nezaposlenost mladih od čak 64,9 posto. Država je već šestu godinu u recesiji, a ukupno gledajući može se zaključiti kako je program spašavanja EU i MMF-a vrijedan 240 milijardi eura podbacio. Ogleda se to i iz potpuno pogrešnih prognoza Trojke (ECB, EU i MMF) iz prosinca 2010. godine kada su prognozirali da će već godinu kasnije nezaposlenost biti ispod 15 posto. Već godinu kasnije tu brojku su revidirali na 20 posto. Ako nekome i nije bilo jasno da nametnute mjere štednje neće osigurati rast to je ubrzo postalo vrlo očito, pa je Trojka postupno snižavala procjenu BDP-a Grčke za čak 40 posto. MMF je prošlog tjedna objavio kako je Grčki BDP lani smanjen za 6,4 posto, a ove godine će biti manji za još 4,2 posto. 

Zaokret u Njemačkoj
Unatoč tome što su članovi Trojke ponekad priznavali da njihove mjere guraju Grčku u sve dublji ponor nije bilo ozbiljnije volje da se postojeći plan prilagodi ili pak potpuno odbaci i donese neki novi i održiviji.No, pomalo neočekivano, u Njemačkoj se nekoliko tjedna prije parlamentarnih izbora rasplamsala rasprava o pitanju nove pomoći Grčkoj. Kako javlja Deutsche Welle, ta tema je otvorena u za kancelarku Angelu Merkel nezgodnom trenutku jer, za razliku od oprosta dugova iz listopada 2011., kad su privatni vjerovnici morali odustati od polovice svojih zahtjeva, sad bi javni vjerovnici mogli ostati bez svojih potraživanja, što znači da će ih platiti porezni obveznici."Ako se dugove Grčke želi svesti na podnošljivu osnovu onda to vjerojatno znači da bi sadašnja potraživanja morala biti umanjena za oko 60 do 63 posto", smatra Thorsten Polleit iz Frankfurt School of Finance and Management. To znači da bi samo Njemačka, odnosno njezini porezni obveznici, izgubili 30 milijardi eura. Objaviti to prije izbora rizično je za njemačku vladu. Kancelarka Angela Merkel i ministar financija Wolfgang Schäuble zato već mjesecima ponavljaju tvrdnju da Grčka ne treba novi oprost dugova.

Ali, brojni stručnjaci, među kojima je i Thorsten Polleit, drže da je drugi oprost dugova neizbježan: "Zadnjih godina pod utjecajem financijske politike Europske središnje banke previše je povećano javno zaduženje, ali i zaduženje banaka i zato je nastala situacija zaduženja u kojoj vraćanje dugova jednostavno nije više moguće", kaže Polleit.Grčka ima dug koji je 1,6 puta veći od njezinog ukupnog jednogodišnjeg BDP-a. Zaduženje u odnosu na BDP se još povećava, a da Atena uopće ne mora uzimati nove kredite, jer se gospodarska aktivnost stalno smanjuje. Stručnjaci procjenjuju da će do kraja godine grčki dug iznositi 1,8 BDP-a."Mi u biti samo račun guramo dalje u budućnost. A time što bismo oprost dugova u slučaju Grčke sad prihvatili i upisali u knjige time bismo po prvi put te troškove učinili transparentnima. Mislim da je to nužna mjera, koja je potrebna u sadašnjem trenutku", kaže Jan Hagen, docent na European School of Management and Technology u Berlinu.Bloomberg pak piše kako je dosadašnji plan spašavanja Grčke pogodovao bankama i financijskim institucijama, jer je lavovski dio pomoći završio za plaćanje kamata kreditorima. Sada je, pak, nužno donijeti novi program čije bi okosnice bili oprost dugova i pokretanje rekonstituivnih projekata za obnovu grčke infrastrukture te stvaranje kjavnih projekata na lokalnoj razini. Kako se postojeći model pokazao kao humanitarna katastrofa krajnje je vrijeme da se promijeni. 

Euro još nije spašen
Ipak, ima argumenata i protiv oprosta dugova, javlja Deutsche Welle i to ne samo predizbornih. Naime, u slučaju novog oprosta dugova moglo doći do zastoja reformske politike i povratka starog načina neodgovornog trošenja Atene. "Tu je i opasnost da i druge zemlje kažu, ako je Grčkoj više puta oprošten dug, zašto tako ne bi bilo i kod nas", upozorava Dorothea Schäfer s Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) iz Berlina.A kada bi primjerice Španjolska ili Italija došle na ideju da ne vraćaju polovicu svojih dugova, onda bi to zacijelo bio kraj Europske monetarne unije. 

Rezultati šok terapije trojke

Dramatično jačanje radikalne ljevice i desnice

Teška kriza u grčkoj koju produbljuju nametnute mjere Trojke rezultirala je i eksplozijom političkog radikalizma, koji dugoročno predstavlja veliku prijetnju stabilnosti te države. Većina medija usredotočena na krajnje desnu Zlatnu zoru , koja, kako javlja Reuters, prema posljednjim anketama uživa potporu 14 posto građana, zahvaljujući svojim akcijama dijeljenja hrane i žestokom antiimigrantskoj retorici. No ekonomska kriza je podjednako pomogla i bujanju lijevog ekstremizma. Tako je sredinom lipnja odletio u zrak BMW Marije Stefi direktorice zatvora u Ateni u kojem su pritvoreni anarhisti. Odgovornost je dan kasnije preuzela anarhistička grupa Zavjera vatrenih ćelija. To je bio samo jedan od ovogodišnjih događa koji je dodatno utegnuo živce Atenjana, koji su ionako napeti poput strune.  Tu su još eksplozija u trgovačkom centru, pucanje po uredu premijera Antonisa Samrasa te serija eksplozija plinskih boca ispred kuća i ureda novinara i političara. Prošle godine je u Ateni bilo 527 podmetanja požara i bombaških napada, a kako pokazuju policijski podaci ta bilanca nije bolja ni u prvih šest mjeseci ove godine kada je bilo 254 takvih kaznenih djela. Snage sigurnosti za te napade u pravilu krive anarhiste ili ljevičarske skupine koje se protive poretku. Zanimljivo je što je od 1974. do 1986. bilo ukupno 542 podmetanja požara i bombaških napada za koje su odgovorni lijevi militanti, iako je broj žrtava u tom razdoblju bio mnogo veći.

Plavo gospodarstvo

‘Hrvatska zbog Jadrana postaje važna ulazna točka između srednje i istočne Europe te Mediterana’

ENT Summer Camp

Ovdje počinju karijere budućih lidera domaće IT scene

Stav MMF-a

Program sanacije tanak za 11 milijardi eura

U svojem posljednjem tromjesečnom izvješću za Grčku MMF je upozorio da programu sanacije te zemlje nedostaje 11 milijardi eura i države eurozone bi do kraja godine trebale zapuniti barem polovicu te rupe, navodi u svojem tromjesečnom izvještaju za Grčku Međunarodni monetarni fond (MMF). Također kako bi se razina zaduženosti dovela do razumne razine države eurozone bi Ateni trebale u iduće dvije godine oprostiti oko 7,4 milijardi eura duga. MMF također upozorava da će države eurozone morati oprostiti Grčkoj i više duga, ako se gospodarstvo te zemlje konačno ne pokrene. Fond je time uputio jasnu poruku vladama eurozone da moraju prihvatiti velike gubitke glede njihovog programa pomoći Grčkoj. Gotovo sav Grčki dug u vlasništvu je vlada eurozone. Koliko je on postao neodrživ ilustrira činjenica da će on ove godine dosegnuti 176 posto BDP-a. Problem je što do danas unutar Trojke nije došlo do suglasja o tome trebaju li europske vlade otpisati Ateni dio dugova kako bi Grčka mogla dugoročno i održivo otplaćivati ostatak.